Haley je kazala da se Washington odlučio na povlačenje iz Vijeća jer druge države "nisu imale hrabrosti" da se priključe američkoj borbi kako bi se to tijelo reformiralo. No dodala je da taj korak ne znači i američko povlačenje iz "angažiranja u vezi s ljudskim pravima".
Do najavljene odluke o povlačenju SAD-a iz tog UN-ova tijela došlo je samo dan nakon što je šef UN-ova Vijeća za ljudska prava Zeid Raad al Husein osudio Trumpovu administraciju zbog razdvajanja migrantske djece od roditelja na granici SAD-a, javljaju agencije.
Europska unija priopćila je da odluka Trumpove administracije "riskira potkopati ulogu SAD-a kao pobornika i promicatelja demokracije na svjetskoj sceni". Glasnogovornica EU-a Maja Kocijančič priopćila je da Unija ostaje "čvrsto i pouzdano posvećena" tom tijelu sa sjedištem u Ženevi, u čijem je sastavu 47 zemalja.
I britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson izjavio je da je odluka SAD-a o povlačenju iz UN-ova Vijeća za ljudska prava "za žaljenje" i istovremeno poručio da podrška Britanije Vijeću ostaje nepromijenjena. Kazao je da i Britanija želi reformu Vijeća za ljudska prava, ali da su posvećeni "jačanju Vijeća iznutra", prenosi Reuters.
S druge strane, kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua pozdravio je "hrabru" odluku Trumpove administracije i istaknuo da je Vijeće "pristrana, neprijateljska i antiizraelski organizacija koja je iznevjerila svoju misiju zaštite ljudskih prava". (Hina)