Pentagon intenzivno razvija planove o mogućoj vojnoj operaciji na Kubi u slučaju da američki predsjednik Donald Trump donese odluku o intervenciji.
Za USA Today su to otkrila dva anonimna izvora upoznata s planovima,a riječ je o daljnjoj eskalaciji napetosti između SAD-a i Kube, koje su započele u siječnju kada je Trumpova administracija ograničila isporuke nafte Kubi u sklopu šireg pritiska na tamošnje komunističke vlasti.
Američko Ministarstvo obrane i američko vojno zapovjedništvo za Latinsku Ameriku zasad nisu komentirali te navode.
Informacije o mogućim planovima za eskalaciju brzo su se proširile političkim krugovima u Washingtonu.
SAD i Kuba potvrdile su da su u ranoj fazi pokušaja pronalaska rješenja za krizu, no nije jasno koliko su spremni na kompromis. U ožujku je objavljeno da su dvije zemlje razgovarale o mogućem povijesnom gospodarskom sporazumu koji bi mogao ublažiti odnose.
Unatoč tome što je fokus Trumpove administracije trenutačno usmjeren na rat s Iranom, napetosti između Washingtona i Havane posljednjih su tjedana dodatno porasle. Trump je izjavio da očekuje kako će "uskoro imati čast na neki način preuzeti Kubu", te dodao da može učiniti što god želi.
U ponedjeljak je u Bijeloj kući rekao je da bi "SAD mogao svratiti do Kube" nakon završetka aktualnog sukoba.
Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel poručio je u intervjuu za Newsweek da će se njegova zemlja braniti u slučaju američkog napada. "Borit ćemo se i braniti, a ako padnemo u borbi, umrijeti za domovinu znači živjeti", rekao je.
Dodatnu zabrinutost izazvala je američka operacija početkom siječnja u Venezueli, kada je bivši predsjednik Nicolas Maduro izvučen iz svoje rezidencije u Caracasu. U toj akciji poginula su 32 kubanska vojnika koja su ga čuvala, što je potaknulo nagađanja da bi Kuba mogla biti sljedeća.
SAD već desetljećima razmatra različite oblike intervencije na Kubi, još od revolucije 1959. godine kada je Fidel Castro preuzeo vlast i zemlju povezao sa Sovjetskim Savezom i komunističkim blokom.