Deseci brodova krenuli su natrag kako bi nastavili radove na zatvaranju bušotine Deepwater Horizon, dok je tropska depresija Bonnie oslabljena stigla do područja naftne mrlje ispred obala Louisiane, izvijestio je online dnevni list The Palm Beach Post.
Kupola koja je postavljena na tzv. glavu bušotine, već osam dana uspješno priječi istjecanje nafte, a s nastavkom radova uskoro bi trebalo početi ubacivanje tehnološkog mulja i betona kroz kupolu, u prvoj fazi njezinog trajnog zatvaranja. Kada se dovrši pomoćna bušotina, na dubini od tri kilometra ispod morskog dna, i kroz nju će se ubacivati mulj i beton u glavnu bušotinu.
>> SAD: Zbog oluje evakuirani brodovi s bušotine BP-a
Thad Allen, umirovljeni admiral obalne straže koji zapovijeda saveznim snagama angažiranim na obuzdavanju naftne mrlje, izjavio je u subotu da je povratak brodova ‘dobra vijest’. Allen je rekao da će radnici na platformi za bušenje, koji su u četvrtak i petak izvlačili 1500 metara cijevi i slagali ih na palubi, sada morati vratiti cijevi. On je ocijenio da se prije petka neće početi s ubacivanjam mulja i betona kroz kupolu na glavi bušotine.
Sezona uragana na Atlantskoj obali Sjeverne Amerike ulazi u najaktivniju fazu početkom kolovoza, pa je Allen kazao da će se posade brodova i platformi BP-a igrati ‘mačke i miša’ s vremenom do kraja sezone. Jane Lubchenco, ravnateljica Nacionalne uprave za oceane i atmosferu, rekla je da bi valovi u blizini bušotine u subotu navečer mogli doseći dva i pol metra.
Ona je kazala da se uz obalu ne očekuje jačanje oluje, ta da valovi mogu pomoći u raspršivanju nafte u vodi. Prije postavljanja kupole koja je zatvorila bušotinu, iz nje je u 86 dana isteklo do 700.000 tona nafte koja je zagadila oko 900 km obala Louisiane, Mississippija, Alabame i Floride.
Najveća slučajno izazvana naftna mrlja u povijesti, nastala je nakon eksplozije naftne platforme Deepwater Horizon 20. travnja, u kojoj je poginulo 11 radnika. (Hina)