Odnosi SAD-a i Kanade narušeni su carinskim ratom koji je objavio Donald Trump nakon naglo propalih pregovora. Predsjednik SAD-a otišao je i korak dalje najavivši nove carine od 1. siječnja iduće godine. Vlada Kanade tvrdi da se priprema uzvratiti istom mjerom, dolar za dolar, od 8. rujna.
Kanadski premijer Mark Carney tvrdi da je SAD u zadnji tren iznio neprihvatljive zahtjeve. Robna razmjena između dviju susjednih, visoko razvijenih zemalja, mjeri se u stotinama milijardi dolara.
Sve je uživo iz Washingtona komentirao dopisnik Dnevnika Nove TV Ivica Puljić.
"Propali su jer su Sjedinjene Države uvele zahtjeve u posljednji trenutak, za koje je Kanada smatrala da izravno ugrožavaju njezin nacionalni suverenitet i ekonomsku neovisnost, dok je Amerika optužila Kanadu za povlačenje iz prethodnih obveza. Trumpova administracija želi ograničiti sposobnost Kanade da slobodno sklapa neovisne trgovinske sporazume s drugim zemljama. Carney je žestoko odbacio uvjete izjavivši da bi to svelo Kanadu na ekonomski ekvivalent 51. države SAD-a", objasnio je Puljić.
Rekao je da trgovinski rat između dva povijesno integrirana saveznika nosi sa sobom posljedice koje se protežu daleko izvan ekonomije.
"Trump je otvoreno poručio 'nama Kanada ne treba'. Zauzvrat, Carney je izjavio da je Kanada u ratu nakon što je ekonomski napadnuta. Politički analitičari opet primjećuju da Kanada služi kao ultimativni test za otpor srednjih sila protiv američke ekonomske prisile", kazao je Puljić.
"Europski čelnici pomno prate taj prkos iz Ottawe, što bi moglo ohrabriti EU ili druge saveznike da zauzmu slično agresivan stav protiv budućih američkih trgovinskih pritisaka. Danas je Trump poručio da će od 1. siječnja za 50 % biti uvećane carine za kanadska vozila, autodijelove i čelik", dodao je.
Što se tiče stava građana SAD-a, ocijenio je da su oni uglavnom ravnodušni ili možda nesvjesni pogoršanja odnosa s Kanadom, ostajući pretežno pozitivni prema svom sjevernom susjedu unatoč pojačanim političkim i ekonomskim napetostima - 81 % Kanađana kaže da su odnosi s SAD-om narušeni, a samo 31 % Amerikanaca kaže to isto.
"Studija Vijeća za globalna pitanja u Chicagu otkrila je da 73 % Amerikanaca želi da njihovi čelnici poboljšaju odnose s Kanadom i Meksikom. Čak i ako to zahtijeva gospodarske i trgovinske ustupke. Nasuprot tome, 69 % Kanađana preferira da se njihovi čelnici odupru pritisku SAD-a", rekao je Puljić.
Na pitanje kakvo je ozračje u SAD-u povodom cijena benzina, s obzirom na obećanja iz lipnja da će one pasti na predratni nivo, Puljić je odgovorio da politički protivnici i mediji, kao i analitičari, aktivno podsjećaju javnost na neostvarena Trumpova obećanja.
"Vozači se zapravo suočavaju s najvišim cijenama benzina ikad zabilježenim za mjesec kolovoz. Trenutačni je nacionalni prosjek 4,10 dolara po galonu za obični bezolovni benzin. Istraživanja pokazuju da je prosječno američko kućansko već potrošilo više od 600 dolara dodatnih troškova za gorivo od početka sukoba", rekao je.
"Amerikanci mogu očekivati skuplje mlijeko, pivo, vino, viski, votku, vlasulje i lažne brade", dodao je te napomenuo da je SAD, odnosno ministar financija Scott Bessent, ponovno zaprijetio sankcijama Iranu.
"Rekao je da će blokirati svaki izvor zarade za režim. Kaže da nije više prihvatljivo da neke zemlje, mislio je najviše na Kinu, posluju s Iranom. Trump je tražio od svih zemalja da zaustave poslovne odnose s Iranom. Tko to odbije, bit će izoliran, uklonjen iz dolarskog platnog sustava, rekao je Trump. Banke drugih država bit će pogođene. Nitko nije izvan dometa američkih sankcija. Nitko ne može iransku naftu pretvoriti u zaradu", ispričao je Puljić.
This browser does not support the video element.