Rusko ministarstvo vanjskih poslova uputilo je prijetnje baltičkim državama nakon što je Moskva ponovno ustvrdila da saveznici Kijeva dopuštaju korištenje svojeg zračnog prostora za napade na ruske luke na Baltičkom moru. Latvija i Estonija ranije su takve optužbe javno odbacile kao dezinformacije.
Govoreći u Moskvi, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da su baltičke države primile odgovarajuće upozorenje, a zatim dodala da će se, ako ne poslušaju, morati suočiti s odgovorom.
"Ovim državama upućeno je odgovarajuće upozorenje. Ako režimi tih država imaju imalo razuma - poslušat će ga. Ako ne poslušaju, morat će se suočiti s odgovorom", rekla je Zaharova.
Iako snažno podupiru Ukrajinu, Estonija, Latvija i Litva nisu izravno uključene u borbena djelovanja. Njihova pomoć Kijevu dosad se svodila na vojnu, obavještajnu i humanitarnu potporu, dok su istodobno odbacivale tvrdnje da se njihov teritorij koristi za napade na Rusiju. Latvijsko ministarstvo obrane priopćilo je krajem ožujka da Rusija provodi veliku, koordiniranu informacijsku operaciju protiv baltičkih država.
Ruski komentari dolaze u trenutku kada je Ukrajina posljednjih tjedana pojačala napade na rusku energetsku infrastrukturu na Baltiku. Posebno su na udaru bili terminali i lučka postrojenja u Lenjingradskoj oblasti, uključujući Ust-Lugu i Primorsk, a Reuters i drugi mediji izvijestili su da su ti napadi ozbiljno poremetili dio ruskog izvoza nafte, piše Kyiv Independent.
Estonski pukovnik Ants Kiviselg, čelnik obavještajnog centra estonskih obrambenih snaga, izjavio je da Tallinn neće dopustiti korištenje svojeg teritorija ili zračnog prostora za napade na Rusiju. Rekao je i da su preporučeni koridori leta kako ukrajinski dronovi ne bi ulazili u estonski zračni prostor, premda je ocijenio da je nemoguće potpuno isključiti takve incidente zbog intenziteta ratovanja bespilotnim letjelicama.
Napetosti su dodatno porasle nakon incidenata 25. ožujka, kada su bespilotne letjelice povezane s masovnim noćnim napadom završile u baltičkim državama. Latvija je tada potvrdila pad drona ukrajinskog podrijetla na svojem teritoriju, dok su regionalni mediji i analize izvještavali i o upadima letjelica u zračni prostor Estonije, Litve i Finske. Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna taj je razvoj događaja nazvao konkretnom posljedicom ruskog rata protiv Ukrajine.
Latvijsko ministarstvo obrane potom je posebno odbacilo ruske tvrdnje da je Latvija dopustila korištenje svojeg teritorija za napade dronovima na Rusiju, nazvavši te optužbe potpuno neutemeljenima i zatraživši njihovo hitno povlačenje.
U međuvremenu su tijekom noći ponovno prijavljeni napadi na Lenjingradsku oblast. Prema ruskim i ukrajinskim izvješćima, eksplozije su zabilježene u blizini Ust-Luge, jednog od ključnih ruskih izvoznih terminala na Baltičkom moru, dok su lokalne vlasti tvrdile da je tijekom napada oboreno više desetaka dronova.