U petnaest godina koliko vodi Rusiju kao predsjednik i kao premijer, Putin se nije našao u sličnoj situaciji. U utorak navečer, dok je vrijednost rublje neprestano slabila i dok su Rusi stajali u redu želeći promijeniti devalvirane rublje u eure ili u dolare, on se još nije bio oglasio.
Odgovarajući na pitanje AFP-a, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nije htio komentirati trenutačnu tešku monetarnu krizu, ocijenivši da je to "gospodarsko" pitanje koje je u nadležnosti vlade, a ne predsjedništva.
Nakon ponedjeljka kada je rublja oslabila za 9,5 posto, što nije viđeno od financijske krize 1998., u utorak poslijepodne pala je za više od 20 posto. Euro je dosegnuo nezamislivu razinu od 100 rubalja, a dolar od 80 rubalja, a zatim je ruska valuta ponovno skočila na oko 90 rubalja za euro i 72 rublje za dolar.
Stromoglav pad ruske valute koji, čini se, ništa ne može zaustaviti, izravna je posljedica gospodarskih sankcija koje je Zapad uveo kako bi kaznio ponašanje ruskog predsjednika u vezi s Ukrajinom i naglog pada cijene nafte.
Monetarna kriza je potaknula veliku zabrinutost na koju će ruski predsjednik, i dalje omiljen u domovini, odgovoriti u četvrtak pred više stotina ruskih i stranih novinara.
Reakcija vlasti je zasad skromna. Premijer Dmitrij Medvedev je sazvao ministre iz gospodarskog sektora koji su odredili mjere za "stabilizaciju" rublje spekulirajući gotovim novcem i podupirući bankovni sektor, rekao je ministar gospodarstva Aleksej Uljukajev.
Predsjednica središnje banke Elvira Nabijuljina upozorila je na televiziji da je "slabljenje rublje signal da se rusko gospodarstvo mora prilagoditi novim uvjetima", dodajući da "moramo naučiti živjeti u zoni rublje, okrenuti se vlastitim izvorima financiranja i vlastitim projektima".
"Pad rublje je tako silovit da će trebati još jedan 'big bang' da ponovo preuzme kontrolu na tržištima", upozorili su analitičari banke Barclays.
Kućanstva već sasvim konkretno osjećaju posljedice slabljenja nacionalne valute. Cijene su porasle za gotovo 10 posto na godišnjoj razini i nema naznaka da će stati. Zadnjih dana u nekim trgovinama cijene se izražavaju u stranoj valuti, kao što je bilo u 1990-im.
Vlada već za iduću godinu predviđa recesiju (-0,8 posto), nakon ograničenog rasta oko 0,6 posto ove godine. No središnja banka je u ponedjeljak upozorila da će BDP u 2015. pasti za barem 4,5 posto ako cijena nafte ostane na sadašnjoj razini, oko 60 dolara za barel. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook