Kako javlja TASS, Kijev je krajem kolovoza ugostio bivšu hrvatsku ministricu pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognanike i izbjeglice Lovru Pejkovića.
"Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju 'povrata nekontroliranih područja' na temelju iskustva Hrvatske iz 90-ih godina", stoji u priopćenju ruskog ministarstva.
Radi se o "negativnom iskustvu" s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultirale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulima, dodaje se u ruskom priopćenju u kojem se aludira na vojnu operaciju "Oluju" kojom je u ustavno-pravni poredak vraćen cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije.
"Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole 'normandijska kontaktna skupina' uspjela dogovoriti prekid vatre", nastavlja se u priopćenju.
'Normandijska četvorka' je skupina koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine.
Ruski MVP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da "upotrijebi sve mogućnosti i potakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uvjeta za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutarnja ukrajinska kriza".
Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne skupine hrvatske vlade za suradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tijekom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja.
"Nismo bili u Kijevu s figom u džepu"
Na konferenciji za novinare u petak istaknuli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da "nema nikakvu skrivenu agendu".
"Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!", kazala je Bušić.
Joško Morić je objasnio da se posjet odvijao u okviru činjenica da je, "s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu".
"Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (...) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu", kazao je Morić.
"Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku"
Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u provedbi demilitarizacije prostora, uspostavi prijelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko - uspostavi normalizacije života.
Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavi mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od "početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija".
"Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu", kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.
Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja je proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ustanovilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UNTAES) započelo je 15. siječnja 1996. a završilo 15. siječnja 1998. kada je hrvatsko Podunavlje (odnosno istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem), vraćeno u ustavno-pravni poredak RH.
Radi omogućavanja povratka i pomirbe na području pod prijelaznom upravom UN-a, u listopadu 1997. godine osnovan je Nacionalni odbor za uspostavu povjerenja, ubrzanog povratka i normalizaciju života na ratom stradalim područjima Hrvatske, čijom je predsjednicom imenovana tadašnja zamjenica predstojnika Ureda predsjednika Vesna Škare-Ožbolt.
UNTAES je jedinstveni primjer uspješno okončane UN-ove misije uspostave mira, povratak hrvatske uprave na područja koja su od početka devedesetih bila pod kontrolom pobunjenih hrvatskih Srba. Misija nije polučila masovni odlazak lokalnog srpskog stanovništva.
Članovi radne skupine tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije. (Hina)