No, ističu analitičari, iz perspektive Moskve, Zapad ne samo da nije s Rusijom želio uspostaviti ravnopravne odnose već ju je okružio "sanitarnim kordonom".
"Ne možemo se vječito, sa smješkom na licu, povlačiti", komentirao je anonimni dužnosnik Kremlja, dodavši da je Gruzija došla poput "posljednje kapi" kako bi Rusija pokazala svoju snagu i odlučnost da ne ustukne.
"Mogla je to biti Gruzija ili nešto drugo, ali čekalo se da naiđe posljednja kap", dodao je isti dužnosnik.
Gorčina i osjećaj prijevare koju Rusija osjeća prema Zapadu sežu na početak 90-ih, kada nakon Hladnog rata nije došlo do obećanog "zatopljavanja" odnosa sa zapadnim silama.
"Jedini uvjet Moskve je bio da NATO ne stacionira svoje postrojbe u Istočnoj Njemačkoj. Obećanje je dano ali je ubrzo zaboravljeno", kazao je izvor u Kremlju.
Do daljnjeg pogoršanja odnosa i nepovjerenja došlo je nakon što je NATO u svoje članstvo primio bivše sovjetske satelite u istočnoj Europi kao i bivše sovjetske baltičke države - Litvu, Latviju i Estoniju. Godine 1999. NATO je bombardirao Beograd a početkom ove godine priznata je i neovisnost Kosova.
Kada je 90-ih rusko gospodarstvo bilo u rasulu, Moskva je gutala svoj ponos. U posljednjih osam godina, međutim, Rusija je doživjela gospodarski procvat. Rusija, glavni dobavljač energenata za Europu i unosna destinacija za strana ulaganja, oporavila se i odlučila da ima dovoljno argumenata da "razgovara drugačijim tonom". Zapad je pak propustio uočiti promjenu.
Vladimir Putin i njegov nasljednik Dimitrij Medvedev tražili su da se Zapad odnosi prema Rusiji kao prema jednakom partneru, a Washington je odgovorio planom o postavljanju "raketnog štita" u Češkoj i Poljskoj. SAD se također gorljivo zalaže za učlanjenje Gruzije i Ukrajine u NATO.
Rusija je, ocjenjuju analitičari, poslale brojne signale da gubi strpljenje, ali Zapad je Putinov oštri govor iz 2007. u Muenchenu protumačio tek kao praznu retoriku.
Ruska intervencija u Gruziji znači da je Moskva konačno odlučila podvući crtu.
"Srdačno razumijevanje nije upalilo. Odnosi će sada biti pragmatični", zaključio je ruski veleposlanik pri NATO-u Dimitrij Rogozin.