"Vrlo mi je žao da je tih kontakata bilo vrlo malo i da se po ustaljenim diplomatskim kanalima nisu rješavali nagomilani problemi", izjavio je Rupel, dodavši da se s bivšom hrvatskom ministricom vanjskih poslova Kolindom Grabar-Kitarović sastao u početku prošle godine i to neslužbeno.
I jesenski susret premijera dviju država na Bledu, na kojemu su se dogovorili da će rješavanje graničnih pitanja biti prepušteno trećoj strani, također je bio neslužben, a poslije su kontakti zamrli jer su u Hrvatskoj bile u tijeku izborne aktivnosti, rekao je Rupel.
Smatra da unatoč prividu zaoštravanja slovensko-hrvatski odnosi nisu tako loši kako se čini na prvi pogled.
Strateški gledano, Slovenija želi da se Hrvatska učlani u Europsku uniju što prije i podupirala je njezino približavanje u vrijeme kad je to bilo teško, kao jedna od rijetkih
članica, dodao je.
Ponovio je stajališta Ljubljane o ZERP-u, najavivši da Ljubljana od njih ne će odustati jer, kako je rekao, nije riječ o problemu između Slovenije i Hrvatske, nego Hrvatske i Europske unije, odnosno Hrvatske i Europske komisije.
Iako se Slovenija, sada u vrijeme predsjedanja EU-om, Hrvatskom bavi samo u malenu dijelu, a 90 posto je zauzeta drugim pitanjima, ona podupire stajalište EU-a i Komisije da se ZERP do postizanja dogovora ne može primijeniti na članice EU-a, ponovio je.
Ustvrdio je da je trojni dogovor državnih tajnika 2004. postao i dio pregovaračkog okvira za Hrvatsku.
"To je polazište EU-a s kojim se Slovenija slaže", rekao je Rupel, dodavši da Ljubljana u vrijeme predsjedanja Unijom ne može "zanemariti svoje nacionalne interese".
"Nije moguće primijeniti ZERP na članice EU-a prije nego se Slovenija, Hrvatska i Italija dogovore o tome kakva je (ekološka) zaštita u Jadranu potrebna i kako u njemu organizirati ribolov. U Jadranu ima prostora za sve tri države", rekao je Rupel i dodao da Hrvatska sada treba učiniti određene korake i zamrznuti provedbu ZERP-a.
Osvrnuo se na jučerašnju reakciju hrvatskog premijera Ive Sanadera na njegovu izjavu u Europskom parlamentu o "praktičnom prekidu odnosa" s Hrvatskom, što je Sanader nazvao neistinitim, te na pisanje hrvatskih medija.
Rekao je da je riječ o "zanimljivu štivu", ali kako tvrdnje da je slovenski ministar govorio neistinu "stoje na slabim temeljima".
"Istina je drukčija. Nisam rekao nikakvu neistinu, niti sam pretjerivao. Žao mi je da u našim odnosima nije sve onako kako bi moglo biti", rekao je i ponovivši da kontakti kojima su se problemi mogli riješiti nisu bili ni odgovarajući niti dostatno česti.