'Slovenija je izgubila prostor koji je obuhvaćao i obalu između ribarskih naselja Štivan i Barkovlje koji su pripali Italiji, a takvim razgraničenjem najviše je profitirala Hrvatska koja je dobila Istru, Zadar, Rijeku i dalmatinske otoke', smatra Rupel.
'Svoje pravo na otvoreno more Slovenci su prenijeli s Italije na
Jugoslaviju nakon poslijeratnog razgraničenja tih država. One su na neki način napravile zamjenu obale sjeverno od Trsta za obalu južno od Trsta. Slovenci su svoje pravo poslije osamostaljenja naslijedili od Jugoslavije koja nakon Drugog svjetskog rata nije stekla samo slovensku obalu nego i hrvatsku Istru, Rijeku, Zadar i dalmatinske otoke, dok je Italija dobila Trst i velik dio slovenskog etničkog teritorija', navodi Rupel u svom blogu u kojem vodi osobni diplomatski dnevnik i komentira političke događaje.
'Doista bi bio paradoks kad bi današnja Slovenija o pravu koje je u njeno ime od Italije preuzela Jugoslavija morala pregovarati s Hrvatskom', navodi Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova dodao je kako povijesne okolnosti oko nastanka sadašnje slovensko-hrvatske granice treba gledati u širem povijesnom kontekstu i da ministarstvo vanjskih poslova to tumači u suradnji sa stranim stručnjacima s kojima se konzultira u okviru priprema za realizaciju načelnog dogovora o prepuštanju graničnih pitanja s Hrvatskom trećoj strani, što su ga krajem kolovoza ove godine postigli premijeri Ivo Sanader i Janez Janša.
>> Peterle: 'O Piranskom zaljevu ne možemo pregovarati s Hrvatskom'
'Da bi se granična pitanja između Slovenije i Hrvatske razumjela na pravi način i da bi se o tome na odgovarajući način moglo odlučivati, potrebno je ići dalje i dublje nego što smo navikli. Potrebno je popraviti kut gledanja na stvari i kao što se kaže uvećati sliku. Slovenija kao država postoji 16 godina, a problemi su mnogo stariji', navodi šef slovenske diplomacije koji pitanje razgraničenja, kako dodaje, reaktualizira s obzirom na nova preispitivanja koja su se u Sloveniji pojavila nakon objave namjere Hrvatske da će s 1. siječnja iduće godine na članice Europske unije primijeniti Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u Jadranu.
Iako je blog osobnog karaktera, dostupan je i preko linka na
službenim internet-stranicama slovenskog ministarstva vanjskih poslova.
Rupel je internet dnevnik počeo pisati nakon što je mu je novi glavni urednik ljubljanskog 'Dela' Janez Markeš zahvalio na
ranijoj suradnji. Rupel je naime donedavna u vodećem slovenskom dnevnom listu imao redovnu tjednu političku kolumnu, što je izazivalo primjedbe novinara komentatora u drugim medijima koji su se tužili na nelojalnu konkurenciju.
Teze o navodnom 'hrvatskom moralnom dugu' prema Sloveniji zbog gubitka Trsta, Gorizije i slovenskog 'etničkog prostora' u današnjoj Italiji - što ih u blogu varira Rupel - u slovenskoj su publicistici inače prisutne već niz godina nakon osamostaljenja.
Neki slovenski publicisti smatraju da Rupel takvim temama daje i priličnu emotivnu notu jer je obitelj njegova oca podrijetlom iz okolice Trsta, a u Ljubljanu je došla s izbjeglicama koji su emigrirali iz Italije zbog fašizma i zatiranja nacionalnih prava Slovenaca i Hrvata u Istri i slovenskom primorju.