Kako je Ramić kazala novinarima u Specijalnom sudu za ratne zločine, nakon što tijekom dana prime rješenje o ispunjavanju pretpostavki za izručenje Haškom sudu, Župljanin i njegovi odvjetnici imaju pravo u roku tri dana podnijeti žalbu izvanraspravnom vijeću Specijalnog suda za ratne zločine u Beogradu, koje također u roku od tri dana donosi konačno rješenje o izručenju haškog optuženika Haškom sudu.
Župljanin, koji je uhićen prošle srijede u jednoj stambenoj zgradi u Pančevu, negirao je svoj identitet i tvrdio da se zove Branislav Vukadin, ali je usporedbom njegovog i DNK njegovih roditelja potvrđen njegov identitet i određen mu je pritvor.
Pred istražnim sucem i nakon što je neosporno utvrđen njegov identitet, Župljanin je i dalje tvrdio da se zove Branislav Vukadin, te je odbio primiti hašku optužnicu, ali mu je ona usmeno predočena.
Haški sud podigao je optužnicu protiv Stojana Župljanina 14. ožujka 1999. godine, a objavio ju je 18. srpnja 2001. godine. Optužen je za genocid i ratne zločine nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosanskoj krajini.
Prema optužnici, Župljanin je imao operativnu kontrolu nad općinskim i regionalnim policijskim snagama, uključujući i one koje su bile zadužene za logore. Od 1991. godine bio je načelnik Regionalnog centra službi sigurnosti u Banjaluci, od svibnja 1992. do srpnja 1992. godine bio je član Kriznog štaba Republike Srpske (RS), a 1994. godine postao je savjetnik predsjednika RS za unutarnje poslove, nadležan i odgovoran za cjelokupan rad policije unutar RS.
Haški sud od Srbije traži uhićenje i izručenje još trojice odbjeglih haških optuženika, Ratka Mladića, Gorana Hadžića i Radovana Karadžića.