Stanovnici zapadne Bjelorusije prijavili su iznenadne pozive rezervista i hitne naredbe za raspoređivanje u blizini granice s državama članicama NATO-a, prema izjavama oporbenih dužnosnika i izjavama svjedoka.
Političari to opisuju kao neprijavljeni pokušaj mobilizacije.
Izvješća iz regija Grodno, Slonim i sela Baranki ukazuju na to da su muškarci dobivali vojne pozive bez prethodne najave te im je naređeno da se jave na dužnost u roku od nekoliko sati. Lokalni stanovnici navode da su se skupine rezervista brzo formirale i istoga dana prevozile na poligone za obuku nakon uručenja poziva.
Pavel Latuško, zamjenik čelnika Ujedinjenog prijelaznog kabineta Bjelorusije, rekao je da se tempo i način pozivanja razlikuju od ranijih kampanja obuke rezervista. "Pozivi, primjerice, stižu u 8 sati ujutro - kažu da se do 9 sati treba javiti na mjesto službe. Ili poziv stigne u 22 sata navečer, a do 8 ujutro morate biti u potpuno drugom gradu u Bjelorusiji. To znači da se sada doista provodi masovno pozivanje. Odbijanja se ne prihvaćaju, svi se stavljaju pod oružje, na mjesec ili dva. Također im oduzimaju mobilne telefone, što znači da nema kontakta s obitelji", rekao je Latuško.
Prema njegovim riječima, mjere se provode pod krinkom iznenadne provjere spremnosti, ali u praksi predstavljaju prikrivenu mobilizaciju. Naveo je i da se socijalne i zdravstvene odgode navodno zanemaruju te da se pozvane osobe odmah raspoređuju u vojne jedinice, javlja Defence blog.
Neovisni bjeloruski portal Zerkalo izvijestio je da su njihovi novinari, predstavljajući se kao rodbina pozvanih, kontaktirali lokalne vojne urede i dobili potvrdu da se pozivi izdaju i provode istog dana. Dužnosnici s kojima su razgovarali sugerirali su da bi aktivnosti mogle biti povezane s provjerom mobilizacijske spremnosti, a ne s rutinskom obukom.
Bjelorusko ministarstvo obrane nije javno objavilo opću mobilizaciju. Međutim, Latuško tvrdi da postoji razlika između službenih izjava i uvjeta o kojima izvještavaju građani, napominjući da je ministar obrane Viktor Hrenin javno opisao aktivnosti rezervista kao rutinske i dobrovoljne.
U jeku napetosti
Navodno pozivanje dolazi u trenutku pojačane sigurnosne pozornosti duž zapadne granice Bjelorusije prema Poljskoj i Litvi, članicama NATO-a. Bjelorusija je i ranije provodila iznenadne vojne provjere, no promatrači ističu da su brzina i razmjer sadašnjih aktivnosti izazvali snažniju reakciju javnosti unutar zemlje.
Bjelorusija ostaje vojno blisko povezana s Rusijom, a analitičari procjenjuju da Moskva nastavlja produbljivati operativni utjecaj na bjeloruski teritorij. Zapadni dužnosnici ranije su izražavali zabrinutost zbog vojnih aktivnosti u regiji, osobito nakon incidenata povezanih s navodnim povredama zračnog prostora u blizini granica NATO-a.
U ruskim unutarnjim raspravama spominjale su se moguće buduće mobilizacijske mjere povezane s nedostatkom ljudstva, dok su vlasti posljednjih tjedana pojačale ograničenja pristupa pojedinim društvenim mrežama i komunikacijskim platformama, navodno kako bi spriječile koordinaciju prosvjeda poput onih iz 2022. godine.
Trenutačni razvoj događaja u Bjelorusiji nije službeno predstavljen kao priprema za borbene operacije, a dostupna izvješća prvenstveno upućuju na testiranje spremnosti ili provjeru rezervnog sastava. Ipak, iznenadna priroda poziva i njihova blizina granicama NATO-a privukle su pozornost regionalnih promatrača koji prate vojne aktivnosti u istočnoj Europi.