Skrivena pretvorba

Revolucionarni biološki atlas otkriva: Zašto rizik od raka dojke naglo raste s godinama?

Rentgenska snimka dojki, ilustracija Foto: Getty Images
Nevjerojatna stanična metamorfoza pretvara utvrdu ženskoga zdravlja u mladosti u krhko područje nakon menopauze, pokazalo je veliko istraživanje u kojem je predstavljen biološki atlas dojki.

Revolucionarni biološki atlas razotkrio je skrivenu metamorfozu dojki žena, prateći životni ciklus više od 3 milijuna pojedinačnih stanica kako bi se objasnilo zašto rizik od raka dojke kod žena raste s godinama. Taj iscrpan pothvat mapiranja, objavljen u časopisu Nature Aging, ilustrira kako se fizički i imunološki krajolik dojke mijenja iz robusnog, zaštitnog okruženja u mladosti, u ranjivo stanje nakon menopauze.

Studija, koju su predvodili znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Cambridgeu i kanadskog Sveučilišta Britanske Kolumbije, ukazuje na to da se najdublje biološke promjene podudaraju s krajem reproduktivnih godina žene. Dok se manje promjene događaju tijekom dvadesetih godina, što je potencijalno povezano s trudnoćom, menopauza potiče masovni pad broja zaštitnih stanica i njihova umnažanja.

"Naša je karta otkrila da tkivo dojke prolazi kroz velike promjene kako žene stare, a najdramatičnije se promjene događaju tijekom menopauze. Promjena ima i tijekom njihovih dvadesetih godina, vjerojatno povezanih s trudnoćom i porodom, ali one su znatno manje izražene", kaže Pulkit Gupta, koautor istraživanja s Instituta za istraživanje raka Cambridge pri Sveučilištu u Cambridgeu, u objavi na stranicama tog Instituta.

Znanstvenici su koristili napredne tehnike oslikavanja na biopsijama više od 500 žena u dobi od 15 do 86 godina. Njihovi podaci pokazuju da se režnjići koji proizvode majčinu mlijeko, s godinama postupno smanjuju, dok se vezivni kanalići zadebljavaju. Tu strukturnu promjenu prati opasno iscrpljivanje imunološke obrane. Mlađe tkivo, naime, sadrži visoke razine B-stanica i T-stanica, koje aktivno traže zloćudne mutacije. S vremenom ih zamjenjuju upalne stanice, koje pak pružaju slabiju zaštitu.

"Ne znamo sa sigurnošću zašto se vrste imunoloških stanica mijenjaju. Možemo pretpostaviti da bi jedan od razloga mogao biti taj što majčino mlijeko sadrži visoku koncentraciju imunoglobulina, vjerojatno kako bi pomoglo u izgradnji djetetova imuniteta, a njih proizvode B-stanice", ističe dr. Raza Ali s Instituta za istraživanje raka Cambridge i isto tako koautor studije.

Budući da rak dojke predstavlja 15 posto novih slučajeva raka u svijetu, razumijevanje navedenog mikrookruženja od presudne je važnosti. "Iz naše karte jasno da sve te promjene stvaraju okruženje u kojemu se stanice raka, koje se prirodno pojavljuju, s godinama lakše učvršćuju i šire", zaključio je dr. Ali.