Kao i svake godine 5. ožujka, na dan Staljinove smrti, komunistički militanti položili su cvijeće na njegov grob, smješten iza Lenjinova mauzoleja na Crvenom trgu.
No komunisti nisu jedini koji žele rehabilitirati jednog od najkrvoločnijih diktatora 20. stoljeća, koji je umro 1953. godine.
Sve je počelo 2009. kada je postaja moskovskog metroa Kurskaja ukrašena natpisom: "Staljin je taj koji nas je naučio vjernosti narodu, inspirirao nas u našem radu i podvizima". Vlasti su tada objasnile da je postaja obnovljena kako bi izgledala kao u Staljinovo vrijeme.
Zadnjih godina Staljinove biste postavljene su u više ruskih gradova, uključujući prošlog rujna u središtu Moskve, na inicijativu Ruskog udruženja za vojnu povijest, organizacije koju je utemeljio predsjednik Vladimir Putin, a vodi je ministar kulture Vladimir Medinski. Neki, poput guvernera regije Stavropol (jug zemlje), Vladimira Vladimirova, ponose se malom bistom Staljina u svojem uredu.
Staljin i dalje izaziva duboke podjele u ruskom društvu. Neki u njemu vide pokretača industrijalizacije zemlje i osobu koja je zaslužna za pobjedu nad nacističkom Njemačkom, dok drugi kritiziraju tiranina koji je uzrokovao smrt dvadesetak milijuna ljudi, koji su po njegovoj zapovijedi bili strijeljani, poslani u logore, deportirani u Sibir ili su umrli od gladi.
Prošlog prosinca, ravnatelj FSB-a (bivši KGB), Aleksandar Bortnikov, ustvrdio je da je "dobar dio" dosjea obrađenih tijekom Staljinovih čistki "imao realan sadržaj" i odnosio se na "urotnike" i osobe "povezane sa stranim obavještajnim službama".
"Jedan od naših visokih dužnosnika očito opravdava masovne čistke iz 30-ih i 40-ih godina 20. stoljeća, koje su obilježile falsificirane presude, mučenja i pogubljenja stotina tisuća naših nedužnih sugrađana", prosvjedovalo je tridesetak članova Ruske akademije znanosti.
Prošlog ljeta, ploča sa Staljinovim likom, skinuta 60-ih godina nakon destaljinizacije koju je pokrenuo Nikita Hruščov, ponovno je postavljena u Pravnoj akademiji Kutafin, u Moskvi, unatoč peticiji koju su pokrenuli studenti i koju je potpisalo više od 20.000 ljudi.
"Pretjerana demonizacija"
"Problem je što naši sugrađani jednostavno ne shvaćaju razmjere Staljinovih zločina i ne znaju što su doista bile čistke", rekao je povjesničar Ian Ratchinski iz organizacije Memorijal, glavne nevladine organizacije za zaštitu ljudskih prava u Rusiji.
Memorijal, koji predvodi u istraživanjima staljinističke represije, žali se da ga ruske vlasti ometaju u radu. Proglasile su ga "agentom stranih sila".
Vladimir Putin je potkraj veljače pozdravio "odanost" i karijeru ruskog pisca i novinara Aleksandra Prohanova, velikog pobornika Staljina, koji je napunio 80 godina.
Ruski predsjednik bio je dvosmislen u pogledu Staljina u intervjuu za američkog redatelja Olivera Stonea u srpnju prošle godine.
Premda je istaknuo da se strahote Staljinova režima ne smije zaboraviti, kazao je da i u tome treba znati granicu smatrajući da je "pretjerana demonizacija Staljina jedan od načina za napad na Sovjetski Savez i Rusiju".
I ne dolazi u obzir da se Staljina ismijava! Prošli mjesec, ministarstvo kulture uskratilo je u posljednji trenutak dozvolu za prikazivanje francusko-njemačke burleskne komedije Armanda Iannuccija, "Staljinova smrt", ocijenivši da "uvredljivo ismijava sovjetsku prošlost, zemlju koja je pobijedila fašizam i sovjetsku vojsku".
U Rusiji se prodaju suveniri i kalendari sa Staljinovim likom u knjižnicama, muzejima i zračnim lukama, te se na javnim televizijama prikazuju mnogobrojni filmovi o njemu.
Staljin je u lipnju prošle godine izbio na čelo u ispitivanju javnog mnijenja neovisnog centra Levade o najznačajnijim osobama svih vremena u svijetu.
"Povijesnoj amneziji pridonosi dvosmislena politika sjećanja ruskih vlasti, kombinacija mitizacije sovjetske prošlosti i prikrivenog opravdavanja njegovih zločina ili u najmanju ruku želje da se umanje njihovi razmjeri", rekao je Lev Gudkov iz centra Levade. (Hina)