Ukupno je virusom Zapadnog Nila u Srbiji zaraženo 213 ljudi, od kojih je većina u glavnom gradu Beogradu, objavio je Institut za javno zdravstvo.
Grčka je druga najteže pogođena zemlja s pet smrtnih slučajeva prošlog tjedna. Zbirno je ondje bilo 16 mrtvih, a registriranih bolesnika 130. U Grčkoj je bolest najzastupljenija u područjima oko Atene, poluotoka Peloponeza i Soluna, prenosi grčka novinska agencija ANA-MPA.
Smrtni slučajevi su u regiji zabilježeni još i u Rumunjskoj i na Kosovu, a oboljeli u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
U Hrvatskoj u dva mjeseca oboljelo 16 osoba
Groznica Zapadnog Nila je prvi put registrirana u Republici Hrvatskoj 2012. godine, te se broj registriranih slučajeva u RH od 2012. do ove godine kretao u rasponu od jednog oboljelog 2014. i 2015. pa do dvadeset oboljelih 2013. godine.
Tijekom srpnja i kolovoza 2018. godine oboljelo je 16 osoba s kliničkom slikom zahvaćenosti središnjeg živčanog sustava. Većina oboljelih je zaražena na području Republike Hrvatske (kao i prethodnih sezona uglavnom u sjeverozapadnom i istočnom dijelu RH), dvije osobe zaražene su u susjednoj državi, za dvije osobe se ne može sa sigurnošću utvrditi je li zaraza stečena u RH ili u susjednim državama, priopćila je za DNEVNIK.hr epidemiologinja dr. Vesna Višekruna Vučina iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U Hrvatskoj je zaražena jedna žena u Karlovcu koja je kao posljedicu razvila encefalitis, ali je njezino stanje stabilizirano u bolnici još 16. kolovoza. Virus se vjerojatno proširio dalje, ali pošto u velikoj većini slučajeva bolest ima blag tijek, pacijenti ne traže pomoć liječnika pa se tako niti bolest ne registrira.
Virus prenose komarci
Virus prenose komarci. Na području Europe se ljudi najčešće zaraze od srpnja do kraja listopada, s vrhuncem u kolovozu i rujnu. To se podudara i sa zabilježenim u Hrvatskoj tijekom proteklih godina.
Ovisno o vremenskim uvjetima razdoblje moguće izloženosti može trajati kraće ili duže. Brojnosti i aktivnosti vektora - komaraca pogoduje rani početak razdoblja visokih temperatura nakon kojih slijede duža kišna razdoblja te potom sušno razdoblje s visokim temperaturama, a pri povećanoj brojnosti i aktivnosti komaraca povećava se i mogućnost infekcije ljudi.
Oko 80 posto zaraženih ljudi nema nikakve simptome, a kod ostalih oni nalikuju gripi. Bolest je potencijalno smrtonosna, obično među starijim pacijentima, ako se pretvori u encefalitis ili meningitis. (Hina, M.V.)