Do raspuštanja parlamenta je došlo nakon što je Senat izglasovao nepovjerenje vladi lijevog centra premijera Romana Prodija, a konzultacije koje su potom uslijedile, prvom pod vodstvom samog Napolitana a potom i predsjednika Senata Franca Marinija, koji je dobio tzv. istraživački mandat s ciljem postizanja suglasja između dvaju političkih polova, nisu urodile plodom.
"Toliko prijevremeni izbori su anomalija, ali sam bio primoran to učiniti. Žao mi je što nije sačinjen novi izborni zakon", izjavio je Napolitano, te zahvalio predsjedniku Senata Francu Mariniju na pokušaju nalaženja suglasja između suprotstavljenih strana i formiranju vlade koja je trebala provesti izbornu reformu.
"Sada stranke moraju potvrditi svoju odgovornost", rekao je
Napolitano poslije potpisa dekreta o raspuštanju parlamenta.
Prema članku 88 talijanskog Ustava, šef države mora čuti najprije mišljenje predsjednika oba doma Parlamenta (a Napolitano se u utorak uvečer sastao s predsjednikom Senata Francom Marinijem i predsjednikom Zastupničkog doma Faustom Bertinottijem), a onda raspustiti parlament. Dokument šefa države o raspuštanju Parlamenta treba supotpisati predsjednik vlade, što je u srijedu učinio Romano Prodi, čija vlada zatim raspisuje prijevremene izbore. Prijevremeni izbori održat će se 13. i 14. travnja.
Sadašnji, inače 15. po redu parlament, trajao je točno 650 dana (od 28. travnja 2006. do 6. veljače 2008.), a jedino je 11. parlament trajao kraće, odnosno 633 dana (od 23. travnja 1992. do 16. siječnja 1994.), dok je 12. parlament trajao je 672 dana (od 15. travnja 1994. do 16. veljače 1996.).
Pokušaji Napolitana na prevladavanju krize vlade nisu urodili plodom. Sve stranke desnog centra čelnika Silvija Berlusconija tražile su sazivanje prijevremenih izbora, dok je Demokratska stranka Waltera Veltronija tražila osnivanje vlade koja bi u roku od tri mjeseca izmijenila izborni zakon. I ostale male stranke lijevog centra tražile su uspostavu vlade koja bi provela institucionalne reforme, ali one nisu imale dovoljnu većinu parlamenta da bi Napolitano mogao nekome dati mandat za sastav nove vlade s određenim zaduženjima.
Predizborna kampanja već je započela. Dosadašnji premijer Romano Prodi do izbora će voditi vladu, ali samo za redovne poslove, te je u srijedu izjavio kako odustaje od daljnjeg izravnog uključivanja u utrku u svojstvu premijerskog kandidata.
"Bavit ću se politikom unutar Demokratske stranke i poduprijeti Veltronija u njegovoj premijerskoj kandidaturi", rekao je Prodi, te dodao kako je trenutak vrlo težak za zemlju, te izrazio uvjerenje u pobjedu lijevog centra.
"Pobjedom ćemo moći nastaviti rad koji je pokrenula moja vlada i koji su počeli lučiti rezultate", rekao je Prodi.
Berlusconi, pak, najavljuje velike reforme za izvlačenje zemlje iz krize, a ne isključuje dogovore s Demokratskom strankom oko usvajanja ključnih zakona. Desni centar drži kako će zasigurno pobijediti na izborima u travnju.