"Humanitarna politika" na 31 stranici, objavljena nakon više od šest mjeseca rata u Ukrajini, kaže da bi Rusija trebala "štititi, čuvati i promicati tradicije i ideale ruskog svijeta".
Premda je predstavljena kao neka vrsta strategije 'meke' sile, ona kao službenu politiku potvrđuje ideje o ruskoj politici i religiji koje neki tvrdolinijaši koriste za opravdavanje ruske okupacije dijelova Ukrajine i pružanja potpore odmetnutim proruskim entitetima na istoku te zemlje.
"Ruska Federacija pruža potporu svojim sunarodnjacima koji žive u inozemstvu u ostvarivanju njihovih prava, kako bi osigurala zaštitu njihovih interesa i očuvanje njihova ruskog kulturnog identiteta", navodi se u dokumentu.
U dokumentu se ističe da veze sa sunarodnjacima u inozemstvu Rusiji omogućuju "jačanje njezine slike na međunarodnoj sceni kao demokratske zemlje koja teži stvaranja multipolarnog svijeta".
Putin godinama ustraje na po njegovu mišljenju tragičnoj sudbini gotovo 25 milijuna etničkih Rusa koji žive izvan Rusije u državama koje su nastale nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.,što smatra geopolitičkom katastrofom.
Rusija i dalje smatra bivši sovjetski prostor, od Baltika to središnje Azije, svojom legitimnom sferom utjecaja, čemu se mnoge od tih zemalja protive, kao i Zapad.
Nova politika ističe da bi Rusija trebala povećati suradnju sa slavenskim nacijama, Kinom i Indijom te dodatno ojačati svoje veze s Bliskim istokom, Latinskom Amerikom i Afrikom.
Moskva bi po dokumentu trebala dodatno ojačati i odnose s Abhazijom i Osetijom, dvjema gruzijskim regijama koje je priznala nakon rata s Gruzijom 2008., kao i s dvije odmetnute regije na istoku Ukrajine, Donjeckom i Luhanskom Narodnom Republikom.