Kremlj izbjegava izjasniti se kojeg bi od dvojice američkih predsjedničkih kandidata želio iduće četiri godine vidjeti u Bijeloj kući, no bez obzira na to pobijedi li Barack Obama ili Mitt Romney, Moskva bi trebala izvući koristi, ocjenjuju analitičari.
Od ulaska u Bijelu kuću 2008., demokrat Obama mnogo je pridonio oživljavanju rusko-američkih odnosa koji su bili opterećeni zaostacima iz Hladnog rata, ocjenjuje neovisni analitičar Fjodor Lukjanov. "Obama obećava više, s njim se može razgovarati" i njegov bi reizbor trebao pridonijeti diplomatskoj, gospodarskoj i vojnoj suradnji Moskve i Washingtona, drži Lukjanov.
>> Obama glasao ranije, Romney povećao vodstvo!
"Govor američkih demokrata miroljubiviji je, a ruske vlasti ne vole kada ih se mnogo kritizira", ocjenjuje Aleksander Konavalov, predsjednik Instituta za strateške studije. S druge strane republikanac Mitt Romney, koji je poznat po antiruskim izjavama, dobro bi se uklopio u političku liniju Moskve koja bi takvo stajalište iskoristila da pojača stegu u domovini.
Rusija bi "dobila dobar izgovor za protuameričku propagandu", ako bi na čelo SAD-a došao čovjek koji Rusiju naziva "prvim neprijateljem SAD-a", kaže Lukjanov. Dodaje da u slučaju Romneyeve pobjede "Rusija ne bi imala problema s odnosima sa SAD-om: ti bi odnosi bili jednostavno zamrznuti".
Obami su često zamjerali popustljivost prema Rusiji, a napose obećanje 2010., ruskom predsjedniku Dmitriju Medvedevu da će biti elastičniji u proturaketnom NATO-ovu štitu u Europi. No, u svibnju se u Kremlj vratio Vladimir Putin koji je nedavno ocijenio da bi pobjeda Mitta Romneya, koji Rusiju naziva prvim geopolitičkim neprijateljem Washingtona, imala i prednosti i nedostatke. "Loše je što nas Romney drži neprijateljem broj 1, no dobro je što to kaže otvoreno i iskreno", rekao je Putin.
Analitičar Aleksej Makarkin iz Centra za političke tehnologije vjeruje da bi Romneyeva pobjeda ojačala protuamerička stajališta u Rusiji jer bi "on mogao zauzeti negativniji pristup" prema Moskvi. Kremlju bi to dalo poticaj da "još jače stegne zemlju i nastavi ograničavati rad međunarodnih nevladinih udruga".
Suočen zadnjih mjeseci s dotad neviđenim prosvjedima oporbe koja želi njegov odlazak s vlasti, Putin je optužio američki State Department da financira organizatore prosvjeda i rusku oporbu. S 1. listopadom zabranjen je rad Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koju je Moskva optužila da se miješa u rusku politiku. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook