Pitali smo ministricu o kakvom konceptu pregovora se radilo i jesu li teme bila teža ili lakša pitanja. 'Ovisi što se misli pod težim ili lakšim. Moramo rješavati otvorena pitanja, koja nisu laka, ali su neophodna jer se ne možemo maknuti dalje. Možemo početi istovremeno dalje i na ova druge dvije teme raditi paralelno, dakle CEFTA, EFTA odnosi, europska suradnja i na prekograničnim projektima te na prenošenju iskustva', rekla je Pusić.
>> UN: Susret ministrice Pusić i srpskog šefa diplomacije Mrkića
'Nismo razgovarali o tužbama za genocid, niti o srpskoj protutužbi, obzirom da imamo, kao što smo rekli na početku, a sad su i oni prihvatili, jedan niz stvari koje moramo riješiti prije nego što možemo o toj temi razgovarati. Razgovarali smo o tri grupe tema. Jedna je sve vezano na posljedice rata, u prvom redu pitanje nestalih, pitanje optuženih za ratni zločine i pitanje opljačkanog blaga. To su teme koje su otvorene i moramo pronaći načina kako ih rješavati. Druga tema je izlazak Hrvatske iz CEFTA-e i ulazak u europski prostor slobodne trgovine i promijene koje jednoj i drugoj zemlji odgovaraju u liberalizaciji trgovine. Treće je europsko partnerstvo. To su prekogranični projekti i suradnja na reformama', pojasnila je ministrica vanjskih poslova.
Hrvatski vitalni interes
Zanimalo nas je i planira li Hrvatska i na koji način pomoći Srbiji tijekom pristupanja EU. 'Svakako. Hrvatskoj je u vitalnom interesu da Srbija što prije prođe kroz tu cijelu seriju europskih reformi, kao i druge zemlje u regiji, jer je to zapravo jedini način da se regija stabilizira i da se države koje su započete prije dvadesetak godina u neke funkcionirajuće države. Zato mi mislimo i već jesmo vrlo aktivni u prenošenju europskih iskustava u izgradnji institucija u regiji. To se apsolutno odnosi i na Srbiju. Radit ćemo zajedno i s njihovim ljudima iz državne uprave i na sasvim tehničkim stvarima koje su važne za europske reforme, ali radit ćemo i partnerski na prekograničnim projektima. To su projekti koji se kvalificiraju za financiranje u EU, mora biti jedna članica, jedna ne. To će u ovom slučaju biti Hrvatska i Srbija, a koristi imaju ljudi s jedne i druge strane granice', rekla je Pusić.
Na kraju smo ministricu pitali i kad će biti vrijeme za sastanke između dvije zemlje na najvišoj razini. 'Vidjet ćemo. Zasad odnose gradimo radno, dakle ministri vanjskih poslova. Definirati ćemo zadaće, a već smo donekle definirali, i agendu, i dnevni red te počinjemo proizvoditi rezultate na toj razini. Kad možemo pokazati neke rezultate, onda će biti trenutak za premijere i predsjednike', zaključila je Pusić.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook