Ako globalno zatopljenje nije prisutno, pravo pitanje je što se onda zapravo događa. Upravo manjak zaključka u izvješću o nedostatku povećanja prosječne globalne temperature od 1998. godine do danas, zabrinula je mnoge političare. Javlja se i strah da bi izvješće moglo dati 'streljivo' onima koji već ionako poriču čovjekom uzrokovane klimatske promijene, prenosi Daily Mail.
Znanstvenici koji rade na najvažnijoj studiji o klimatskim promjenama pod pritiskom su da zataškaju opažanje kako prosječna globalna temperatura u svijetu nije porasla u posljednjih 15 godina.
Belgija, Njemačka i Mađarska već su izrazile zabrinutost finalnom verzijom navedenog izvješća, do kojeg je došla agencija Associated press.
U pitanju svjetski klimatološki autoritet
Idućeg tjedna u Stockholmu će se održati trodnevna konferencija na kojoj će se svi pozabaviti činjenicom kako je 1998. godina bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja u svijetu i zašto je prosječne globalne temperature u posljednjih 15 godina još nisu premašile.
Izvješće je plod šestogodišnjeg rada UN-ovog međuvladinog panela o klimatskim promijenama (IPCC), na koji se gleda kao krajnji autoritet po pitanju dosega klimatskih promijena i njihovog uzroka.
Njemačka 'obmana'
Neke zemlje su već reagirale i zatražile radikalne preinake izvješća. Njemačka je tako zatražila da se u potpunosti izbriše spomen usporavanju zatopljenja naveden u izvješću. Argument Njemačke jest da je opservacija samo posljednjih 15 godina 'obmanjiva' te da bi se trebalo fokusirati na desetljeća ili stoljeća.
Mađarsku brine to da bi protivnici globalnog zatopljenja ovim izvješćem dobili pravo 'streljivo' u nastojanjima da dokažu kako nema globalnog zatopljenja i čovjekom uzrokovanih klimatskih promijena.
Belgiji pak smeta to što je 1998. godina uzeta kao početna za vođenje statistike, a SAD su od autora studije zatražile da objasne smanjenje zatoljenja time da oceani upijaju više topline, jer su postali topliji.
Dubioza i rezultat
Posljednje izvješće IPCC-a objavljeno je 2007. godine i bilo je predmet velikih kontroverzi, nakon što se u njemu morala ispraviti pomalo sramotna tvrdnja da će se Himalaja otopiti do 2035. godine.
U konačnici, izvješće će reći kako je brzina zatopljenja između 1998. i 2012. otprilike na polovici razine zatopljenja gledano unazad sve do 1951. godine.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook