U revolucionarnom otkriću koje će iz temelja promijeniti dosadašnje spoznaje, znanstvenici s medicinskog fakulteta u Virginiji otkrili su da je mozak izravno povezan s imunološkim sustavom žilama koje prije nisu bile poznate.
Njihova će studija promijeniti medicinske udžbenike i imati veliki utjecaj na liječenje brojnih neuroloških bolesti poput autizma, Alzheimera i multiple skleroze.
Sveučilišni tim ističe da je neshvatljivo kako su žile mogle ostale neopažene, dok je cijeli limfni sustav u tijelu detaljno istražen.
"Umjesto da se pitamo 'Kako proučavati imunološki odgovor mozga?' i 'Zašto oboljeli od multiple skleroze imaju imunološke napade?', ovim problemima sada možemo pristupiti mehanicistički, jer je mozak poput svakog drugog tkiva povezan s perifernim obrambenim sustavom preko limfnih žila", rekao je dr. Jonathan Kipnis, profesor na katedri za neuroznanost i direktor centra za imunologiju mozga.
Istraživanje pokazalo: Rođenje djece trenutačno ostavlja utjecaj na mozak majke
"To potpuno mijenja način na koji smo doživljavali neuroimunološku interakciju. Dosad smo je percipirali kao nešto ezoterično što se ne može istraživati. No sada možemo postavljati mehanicistička pitanja", dodao je.
Pročelnik katedre dr. Kevin Lee podsjeća da je, kada su mu kolege predstavili rezultate istraživanja, rekao samo: "Morat će mijenjati udžbenike".
"Doista nisam vjerovao da u tijelu postoje strukture kojih nismo svjesni. Mislio sam da je tijelo već mapirano. Smatrao sam da su takva otkrića dovršena negdje sredinom prošlog stoljeća. No čini se da nisu", rekao je Lee.
Jeste li zaboravni? Ovo bi mogao biti uzrok vašeg problema
Za otkriće novih žila najzaslužniji je Antoine Louveau, postdoktorand u Kipnisovu laboratoriju, koji kaže da su limfne žile ostale neprimijećene jer su vrlo dobro skrivene i protežu se uz glavnu krvnu žilu koja ide iz sinusa kroz područje koje je vrlo teško snimati.
"Toliko je blizu krvne žile da je jednostavno ne vidite ako ne znate što tražite", pojasnio je.
Otkriće limfnih žila otvara brojna pitanja koja zahtjevaju odgovore, među ostalim kako funkcionira mozak, a kako bolesti koje ga napadaju poput autizma, multiple skleroze i Alzheimera.
"Kod Alzheimera se u mozgu talože velike nakupine proteina. Mislimo da se to događa jer ih te žile ne uklanjaju dovoljno efikasno", rekao je Kipnis.
Dodao je da se novootkrivene žile s godinama mijenjaju pa je dodatni izazov znanstvenicima otkriti koja je njihova uloga kod starenja. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook