Novi Ustav temelji Crnu Goru kao građansku državu, sa crnogorskim kao službenim jezikom, a u kojoj se još govori srpski, hrvatski, bošnjački i albanski. Vjeroispovijest je slobodna, bez nabrajanja crkava i vjerskih zajednica. U preambuli su nabrojani svi narodi koji u Crnoj Gori žive.
Proglašenju novog Ustava prisustvovali su najviši politički i
društveni predstavnici Crne Gore, osim predsjednika države Filipa Vujanovića, koji se nalazi u službenom posjetu Rumunjskoj.
Najviši pravni akt Crne Gore, podržalo je 55 zastupnika, čime je osigurana dvotrećinska podrška u parlamentu.
Za novi Ustav glasali su zastupnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP), Hrvatske građanske inicijative (HGI) i oporbenih - Pokreta za promjene, Bošnjačke stranke i Liberalne partije, dok su protiv bili zastupnici partija iz prosrpskog bloka.
Poslanici tri albanske partije - Albanske Alternative, Demokratskog saveza u Crnoj Gori i Demokratske unije Albanaca nisu sudjelovali u glasovanju o novom Ustavu.
Poslije završetka zasjedanja, intonirana je državna himna i u
prisustvu nekoliko stotina građana, uz vatromet, podignuta je zastava ispred zdanja parlamenta.
Usvajanjem novog crnogorskog Ustava dvotrećinskom većinom u parlamentu stvorene su pretpostavke da se Crna Gora ubrzano ekonomski i demokratski razvija, osnaži institucije i dinamizira proces nalaženja mjesta u društvu razvijenih europskih država i naroda, ocijenio je čelnik DPS-a Milo Đukanović.