Nedavno objavljena pitanja republikanskog kandidata za predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o korištenju nuklearnog oružja, pri čemu se vidjelo kako ne shvaća razmjere posljedice njihove aktivacije, potaknula su američke novinare da objave detaljnije informacije o proceduri koja se prolazi prije korištenja tog pogubnog sredstva.
Često se smatra kako se nuklearna bomba aktivira samo pritiskom na gumb. Međutim, to je daleko pojednostavljen prikaz aktivacije najjačeg oružja na svijetu za koje se smatra da ga posjeduje devet država.
'Kovčeg sadrži opremu i dokumente o odluci koje predsjednik treba kako bi donio brzu odluku', Metzger Umjesto gumba, predsjednik ima karticu, koju sigurnosne službe nazivaju 'keksić', na kojoj se nalaze kodovi na lansiranje. Tu je i kovčeg, u sigurnosnim službama poznat pod nazivom 'nogomet', kojeg uvijek uz predsjednika nosi vojni asistent. Javno nije poznat točan sadržaj kovčega, ali ukratko u njemu se nalazi oprema i informacije potrebne za lansiranje nuklearnog oružja.
Bivši vojni službenik, direktor vojnog ureda u Bijeloj kući, Bill Gulleay u knjizi 'Breaking Cover', objavio je podatak o četiri stvari koje se nalaze u kovčegu – crna knjiga s uputama za opcije udara; popis sigurnih bunkera u kojima predsjednik može potražiti zaštitu; upute za korištenje hitnog sustava za emitiranje i kartica s kodovima za lansiranje kojom predsjednik potvrđuje svoj identitet.
Pete Metzger tri je godine bio jedan od pet vojnih službenika koji su se izmjenjivali u nošenju nuklearnog kovčega tijekom mandata predsjednika Ronalda Reagana. 'Morate biti spremni bilo kada. Morate imati na umu da se sve mora odraditi veoma brzo, jer druga bomba stiže vrlo brzo', kaže za CNN, naglašavajući da od lansiranja treba pet do šest minuta da nuklearna bomba neprijatelja pogodi Washington ili New York.
Stoga kovčeg stalno mora biti na raspolaganju predsjedniku, bilo da se on nalazi u Bijeloj kući ili u koloni vozila, u avionu, u inozemstvu…
Asistent s kovčegom vozi se u istom dizalu kao i predsjednik, spava na istom katu hotela kao i predsjednik na putovanjima i štite ih agenti tajnih službi kao i predsjednika. Isti kovčeg i pratnja nalaze se i uz potpredsjednika u slučaju da je predsjednik u ključnom trenutku za lansiranje nuklearne bombe onesposobljen.
Metzger kaže da se odluka o tome tko će biti vojni asistent za nošenje najvažnijeg kovčega na svijetu, donosi nakon opsežnog ispitivanja u ministarstvu obrane, tajnih službi i FBI-ja, a ispitivanja sadrže i psihičke i fizičke testove te vrlo, vrlo, vrlo, podrobno istraživanje o porijeklu asistenta.
Od vojnih službenika koji bi izveli nuklearni napad zahtjeva se da rade u parovima i oboje se moraju složiti o izvršenju nuklearnog lansiranja. Međutim, to u pitanje dovodi tumačenje Kingstona Reifa iz Američkog udruženja za kontrolu oružja. 'Predsjednik ima ovlasti odlučiti hoće li koristiti američko nuklearno oružje', kaže Reif te dodaje da bi predsjednika u korištenju oružja mogla spriječiti samo pobuna, odnosno više od jedne osobe bi se morale suprotstaviti predsjednikovoj odluci.
A ulozi su veoma visoki – SAD, prema Federaciji američkih znanstvenika, raspolaže s arsenalom od više od 1.900 nuklearnih bojevih glava spremnima za korištenje u bilo kojem trenutku, i svaka je 10 do 20 puta snažnija od atomske bombe koja se koristila u Hirošimi i Nagasakiju.
Metzger pak naglašava kako predsjednik svoju ulogu u ovoj odluci shvaća veoma ozbiljno, kao i pet asistenata koji se izmjenjuju noseći kovčeg sa sobom.
'Rezultat odluke o lansiranju nuklearnog oružja je toliko groteskno odvratan – to bi promijenilo lice Zemlje, promijenilo bi čovječanstvo, promijenilo bi ljudski rod. Kad ste na dužnosti trudite se ne razmišljati o tolikoj važnosti toga, ali uvijek ste spremni na situaciju u kojoj ćete možda morati', zaključuje Metzger.