Korist vs. šteta

Prljava istina o tvornicama koje proizvode pitku vodu: "Ovo bi moglo imati dubok učinak na sve organizme"

Tvornica za desalinizaciju (Foto: Getty Images) Foto: Getty Images
U nedostatku svježe pitke vode zemlje Bliskog istoka, Afrike i drugdje, sve više pretvaraju vodu iz oceana u pitku vodu. To se radi u brojnim tvornicama za desalinizaciju.

Tvornice za desalinizaciju nalaze se u 177 zemalja i mogu pomoći u pretvaranje morske u pitku vodu. Na nesreću, te tvornice također proizvode mnogo otpada. Čak i više otpada nego pitke vode.

U dokumentu kojeg je početkom tjedna objavio institut UN-a za vodu, okoliš i zdravlje stoji da tvornice za desalinizaciju globalno u samo godinu dana proizvedu toliko slanog nusproizvoda opterećenog kemikalijama da bi uspio prekriti cijelu Floridu.

U studiji je zaključeno da za svaku litru pitke vode koje proizvode tvornica, dobije se i 1,5 litre štetnog nusproizvoda. Za 15.906 tvornica diljem svijeta znači da godišnje proizvedu 142 trilijuna litara nusproizvoda. Polovica u tvornicama u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Kataru i Saudijskoj Arabiji.

Ovime se ne poziva na zatvaranje tih tvornica, nego na osmišljavanje plana za efikasno zbrinjavanje tolike količine štetnog otpada, jer u velikom dijelu slučajeva on završi u oceanu.

''Podvodni rasol raspršuje otopljeni kisik u prihvatnim vodama'', kaže autor studije Edward Jones. ''Visoki salinitet i smanjena razina otopljenog kisika mogu imati dubok utjecaj na organizme, što se može pretvoriti u ekološke učinke koji se mogu vidjeti kroz hranidbeni lanac'', dodaje, piše Gizmodo.

Umjesto da bezbrižno odbacuju nusproizvod, tvornicama se sugerira recikliranje kako bi dobili novu ekonomsku vrijednost. Također, neke žitarice toleriraju slanu vodu, pa zašto se onda na njima ne koristi ta voda? Ili zašto se ne hidroelektrane ne pokreću na pogon slane vode – predlažu autori studije.