Vojni zavod Južmaš u ukrajinskom gradu Dnjipru Rusija je napala raketom za koju svjedoci tvrde da se prije udara rastavila na više od 30 dijelova - dio su bile bojeve glave, a dio mamci za protuzračnu obranu.
"Radilo se o balističkoj raketi, hipersoničnoj i u ovom slučaju, bez nuklearne opreme. Naši konstruktori nazvali su ju Lješnjak", rekao je Vladimir Putin o napadu.
Novaja gazeta prenosi dojmove očevidaca iz Dnjipra o udaru toliko jačem od dosadašnjih da su mislili da se dogodio nuklearni napad. Rusija je prethodno upozorila SAD o tipu oružja. Učinila je to preko kanala za smanjivanje rizika od nuklearnog sukoba.
"Obavijestili smo proteklih dana Ukrajinu i naše bliske saveznike i partnere, kako bismo im pomogli da se pripreme. Sjedinjene Države pomažu Ukrajini slanjem dodatnih projektila Patriot i AMRAAM kako bi ojačala svoju protuzračnu obranu"; rekao je glasnogovornik Bijele kuće.
Prema prvim reakcijama, zapadne zemlje shvatile su Putinov potez prvenstveno kao prijetnju.
"Rat na istoku ulazi u odlučujuću fazu. Vidimo da nam se približava nešto što je nepoznato. Nitko od nas ne zna kada će ovaj sukob završiti. Događaji posljednjih dana pokazuju da je prijetnja doista ozbiljna, kad je riječ o sukobu svjetskih razmjera", smatra poljski premijer Donald Tusk.
Mađarska je objavila da će na granicu s Ukrajinom postaviti protuzračne sustave. Premijer Orban, koji se dosad isticao ambicijom da bude posrednik u pokretanju pregovora s Rusijom o miru, počeo je govoriti o opreznom ratnom mentalitetu.
"Vjerujem da u iduća dva mjeseca mi Europljani ne trebamo zasnivati svoj pristup na pravilima zapadnoeuropskog stila komunikacije, nego na logici ratnog stanja. Moramo nastaviti pažljivo, odvagujući svaku rečenicu i riječ prema principima zdravog razuma. Inače ćemo vidjeti što će biti", rekao je Viktor Orban.
"Postavljanje raketnih sustava Mađarske na granicu s Ukrajinom je u vojnom smislu jedan amterizam", ocijenio je pak vojni analitičar Ivica Mandić.
Vojno-sigurnosni analitičar Ivica Mandić podsjeća da je ozbiljan centar NATO-a za proturaketnu obranu upravo otvoren u Poljskoj. Ozbiljnima smatra i pripremne programe u Finskoj i Švedskoj, zemljama koje ovih dana dijele građanima letke o ponašanju u slučaju da ih napadne Rusija. Pritom razlikuje odgovornu pripremu i sijanje panike u demokratskim zemljama, koja i jest Putinov cilj.
"Građani svojim izborom, ali i svojim akcijama utječu na proces strateškog odlučivanja. I u tom smislu ovo je ponovno nešto da se utječe na svaki način na strateško odlučivanje zapadnih zemalja", dodao je.
Ono što zapadne zemlje poput Njemačke očekuju jest eskalacija hibridnog ratovanja.
"Kibernetički napadi, nadzor i špijuniranje vitalnih infrastruktura. Odjednom se događa da eksplodiraju poštanske pošiljke koje su trebale biti ukrcane na avione", rekla je Annaelena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Njemačke.
Jedan od najnovijih slučajeva je zagonteno oštećivanje internetskih optičkih kablova na dnu Baltičkog mora, između baltičkih i skandidnavskih država. Danska za sabotažu sumnjiči kineski brod Yi Peng 3.