'Zamislite da ste na mojem mjestu. Ne vjerujem da ijedan lider nije toliko zabrinut i nema toliku odgovornost. Svi građani naše zemlje i sav naš teritorij mogao bi nestati ukoliko dopustimo rast temperatura za 1,5 stupnjava', kazao je premijer Tuvalua, Enele Sosene Sopoaga te zatražio sve prisutne da vode računa o budućnosti i novim naraštajima koji dolaze.
Dok je većina od 150 čelnika koji su sudjelovali na summitu pripremila inspirirajuće govore za otvaranje sastanka COP21, nekoliko čelnika upozorilo je na prijetnje potpunog nestanka nekih od najnižih obalnih zemalja zbog podizanja razine mora.
Na summitu o klimi jednoglasni pozivi za spas planeta i prva neslaganja
'Stojimo na rubu litice, ili ćemo stajati ujedinjeni ili ćemo svi posrnuti, pasti i osuditi ljude na tragičnu budućnosti', rekao je gospodin Sopoaga dodavši kako će podizanje razine mora u budućnosti uskratiti ljudima temeljno pravo preživljavanja.
Bile su to poruke mnogih čelnika zemalja koje se nalaze na pacifičkoj obali, zemalja koje su mnogo doprinjele, a još uvijek imaju previše za izgubiti. Traže maksimalnih 1.5 stupnjeva Celzijevih do 2100, a ne, kako je predloženo, 2 stupnja Celzijeva govoreći kako je pola stupnja pitanje života i smrti njihove populacije.
'Sve što znam i sve što volim u rukama je svih nas okupljenih danas', rekao je predsjednik Maršalovih otoka, Christopher Loeak, čija se zemlja nalazi na visini od samo dva metra iznad razine mora.
'Za nas je 5 do 12 već prošlo. Šepamo od posljedica klimatskih promjena i znamo da najgore tek dolazi', kazao je prilikom predstavljanja peticije koju je potpisalo 3.6 milijuna ljudi tražeći akciju.
Predsjednik Kariba, Anote Thong, pozvao je svijet na globalnu akciju, moratorij na nove ugljenokope.
'Budućnost mnogih muškaraca, žena i djece visi o niti i ne smijemo ostati neodlučni na putu prema naprijed', rekao je Thong.
Savez malih otočnih država, sastavljen od 44 obalnih i niskih otoka, poziva se na Pariški ugovor koji će ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stupnjeva. Traže klauzulu u konačnom sporazumu koja će omogućiti malim državama naknadu utjecaja ciklona i ostalih vremenskih neprilika s kojima se suočavaju.
'Svrha je imati izbor. Možemo platiti ljudskom nesrećom i patnjom ili možemo platiti ozbiljne investicije i ulaganja za bolju budućnost svih nas', rekao je predsjednik Naurua.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook