Pismo Sammyja Ketza koje je potpisalo 103 novinara u utorak je objavio France Presse na svojoj internetskoj stranici, a prenijelo ga je više europskih medija među kojima Le Monde, Le Figaro, Journal du dimanche, La Libre Belgique, Tagesspiegel i dr.
Europski parlament odbacio je početkom srpnja prijedlog reforme europskog zakona o autorskim pravima koji je predviđao uvođenje tzv. "susjednih prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove".
Parlament će o tom prijedlogu zakona ponovno glasati 12. rujna.
Sporna su dva elementa zakona.
Prvi je članak 13 po kojem bi platforme kao što je Googleov YouTube bile zakonski odgovorne za kontrolu korištenja sadržaja zaštićenog autorskim pravima kako bi se spriječilo potkradanje njihovih autora.
Drugi je članak 11 koji bi uveo tzv. "susjedna prava" (autorskom pravu susjedna ili srodna prava) odnosno tzv. "porez na linkove", a po kojem bi novine, časopisi i novinske agencije morale dobivati naknadu za autorska prava kada bi Google ili druge internetske stranice dijelili poveznice na njihove članke, uključujući čak i kratke isječke sadržaja članaka.
Internetski divovi zvani GAFA (Google, Apple, Facebook i Amazon) vode žestoku lobističku kampanju pri europskim institucijama protiv te reforme, tvrdeći da bi ona mogla ugroziti slobodu interneta.
"U više od 40 godina karijere, svjedočio sam konstantnom smanjenju broja novinara na terenu a opasnosti nisu prestale rasti. Postali smo mete i reportaže su sve skuplje", navodi se u apelu Sammyja Ketza, direktora ureda AFP-a u Bagdadu, koji je za agenciju izvješćivao iz mnogih područja sukoba.
"Gotovo je s vremenom kada sam išao u rat u jakni ili košulji s bilježnicom u džepu, s fotografom ili snimateljem. Danas su potrebni neprobojni prsluk, kacige, oklopna vozila, ponekad čuvari da vas ne otmu, osiguranja. Tko plaća takve troškove? Mediji i to je skupo", dodaje Ketz u apelu koji su među ostalima potpisali francuska novinarka Florence Aubenas, njemački novinar Wolfgang Bauer i Britanac Jason Burke te švedski fotograf Paul Hansen.
"No mediji, koji proizvode sadržaj i koji šalju svoje novinare da riskiraju živote kako bi pribavili pouzdanu, pluralističku i kompletnu informaciju za sve višu cijenu, nisu oni koji od toga imaju koristi nego platforme koje se njima služe bez plaćanja. To je kao da radite, ali neka treća strana ubire bez srama plod vašeg rada."
"Mediji odsada žele iskoristiti svoja prava da budu plaćeni kako bi mogli nastaviti informirati, traže da se dijeli prihode s proizvođačima tog sadržaja, bili oni mediji ili umjetnici. To su 'susjedna prava'", poručuje se u tekstu u kojem se također odbacuje "laž koju šire Google i Facebook po kojima direktiva o 'susjednim pravima' ugrožava besplatnost interneta."
"Riječ je o zaštiti slobode tiska, jer ako novine više ne budu imale novinare, više neće postojati sloboda kojoj su zastupnici, koje god bili političke orijentacije, privrženi", ističe se u apelu, pozivajući zastupnike Europskog parlamenta da "u velikom broju glasaju za primjenu 'susjednih prava' na medijske kuće kako bi živjela demokracija i jedna od njezinih najistaknutijih simbola: novinarstvo."
Srodna prava su prava koja imaju svoj poseban predmet zaštite koji je uglavnom vezan uz autorska djela. S obzirom na sličan predmet zaštite i bliskost s autorskim pravima nazivaju se i autorskom pravu srodna prava ili samo srodna prava, odnosno autorskom pravu susjedna prava ili samo susjedna prava.
U Hrvatskoj su prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima to prava umjetnika izvođača na njihovim izvedbama, prava proizvođača fonograma na njihovim fonogramima, prava filmskih producenata na njihovim videogramima, prava organizacija za radiodifuziju na njihovim emitiranjima, prava nakladnika na njihovim izdanjima i prava proizvođača baza podataka na njihovim bazama. (Hina)