Tu je izjavu predsjednik Andrzej Duda dao u povodu 79. obljetnice zločina iz 1943. u Volhyniji u dijelu Poljske koji su okupirali nacisti, podsjetniku na složene povijesne odnose između Poljske i Ukrajine u vrijeme kada je dvije susjedne zemlje zbližila ruska invazija na Ukrajinu.
Poljska je otvorila vrata ukrajinskim izbjeglicama i Duda je dopustio da njegova zemlja bude logističko središte za opskrbu Ukrajine koja vodi iscrpljujući borbu protiv Rusije.
No na svečanosti u Varšavi u ponedjeljak, Duda je rekao da se istina o ratnim zločinima u istočnoj Galiciji od 1944. do 1945. mora "jasno i glasno reći" i pozvao Kijev da prizna etničko čišćenje Poljaka koje su provele ukrajinske nacionalističke paravojske.
"Ne radi se o osveti, o nikakvoj odmazdi. Vrijeme u kojem živimo to najbolje dokazuje", rekao je Duda misleći na suradnju dviju zemalja protiv Rusije. To je teško pitanje za Ukrajince, dodao je, jer su neki te paravojske smatrali herojima zbog otpora Sovjetskom Savezu i simbolom borbe za neovisnost od Moskve.
"One koje mi smatramo ubojicama bili su istovremeno heroji za Ukrajinu, u drugo vrijeme i s drugim neprijateljem i često su umirali od ruke Sovjeta, boreći se puni vjere za neovisnu, slobodnu Ukrajinu", izjavio je Duda.
Zasad nema službene reakcije Kijeva na te izjave, no one će se danas u nekim ukrajinskim krugovima doživjeti kao dio ruske kampanje da se Ukrajinu prikaže kao zemlju koju treba denacificirati, jedan od ciljeva onoga što Rusija naziva specijalnom vojnom operacijom.
Poljski parlament je zaključio da ubojstva, koja su od 1943. do 1945. počinile Ukrajinska pobunjenička vojska i Organizacija ukrajinskih nacionalisti pod vodstvom Stepana Bandere, imaju elemente genocida.
Ukrajina nije prihvatila te ocjene i često o događajima u Volhyniji govori kao o epizodi u sukobu između Poljske i Ukrajine koji je pogodio obje nacije. Poljski povjesničari također tvrde da su Poljaci u osvetničkim operacijama ubili do 12.000 Ukrajinaca.