Stotine ljudi čeka u redu da bi ušli u crkvu i odali mu posljednju počast. Mnogi od njih nose bukete cvijeća, a neki i njegove fotografije. Jeljcinovo tijelo bit će izloženo u crkvi do podneva u srijedu.
Jeljcin, hvaljen zbog provođenja demokratskih reformi u Rusiji i kritiziran zbog toga što je osudio milijune ljudi na siromaštvo, bit će pokopan u srijedu na groblju manastira Novodevičji u Moskvi pored bivšeg tajnika ruskog Vijeća sigurnosti i gubernatora pokrajine Krasnojarsk Aleksandra Lebeda.
U blizini je pokopana i supruga posljednjeg predsjednika SSSR-a Mihaila Gorbačova, Raisa Gorbačov. Ovo
je prekid sa starom tradicijom budući da su dosad čelnici Kremlja uvijek bili tradicionalno pokapani na Crvenom trgu.
Dan pogreba proglašen je danom žalosti u cijeloj zemlji za
predsjednikom koji je vodio Rusiju kroz burno razdoblje - od 1991. do 1999. godine.
Jedan ruski diplomatski izvor je rekao da se očekuje da će na pokop doći bivši američki predsjednici Bill Clinton i George Bush stariji, prenose ruski mediji i dodaju da je tu informaciju odbilo potvrditi američko veleposlanstvo u Moskvi.
Povorku s lijesom dočekala je ispred crkve počasna garda. Prva u koloni bila je crna limuzina s ruskom zastavom u kojoj se obično vozi Jeljcinov nasljednik Vladimir Putin, ali on nije viđen, javlja Reuters.
Jučerašnja smrt prvog predsjednika Rusije glavna je tema ruskog tiska u utorak.
Većina novina donosi tople riječi i uspomene na Jeljcina i pišu o njemu kao političaru koji je vratio Rusiju na put demokratskog razvoja, ili prenose izjavu predsjednika Vladimira Putina da je umro čovjek koji je započeo razdoblje rođenja nove demokratske Rusije, slobodne i otvorene svijetu.
Međutim, ima i ocjena koje nisu baš pozitivne. Tako je nekadašnji guverner Središnje banke Rusije Viktor Gerašenko rekao za Vedomosti da je Jeljcinov najveći minus bio taj što su se u njegovo vrijeme donosile često spontane i pogrešne odluke i da je pucanje na parlament 1993. bila sramota za zemlju i one koji su nagovarali Jeljcina na tu
odluku.
Dnevni list Vedomosti također prenosi rezultate ankete Zaklade za ispitivanje javnog mišljenja prema kojima već sada povijesnu ulogu Jeljcina negativno ocjenjuje 57 posto stanovništva, a pozitivno 25 posto.
Oni koji imaju negativan odnos prema Jeljcinu uglavnom s njim povezuju raspad SSSR-a, ekonomsku krizu koja je nastupila poslije promjena, kriminalizaciju društva, rat u Čečeniji, birokratizaciju i "oligarhizaciju".
U komentaru Nezavisimaje gazete ističe se da je Jeljcin omogućio "novi život i nove izglede da ostvare svoje snove" i da je iz njih "nestao strah".
Mnogi mediji prenijeli su Jeljcinovo posljednje obraćanje naciji 31. prosinca 1999. u kojem je najavio povlačenje, rekavši da odlazi jer je shvatio da je to nužno te zamolio građane za oproštaj zbog neostvarenih snova i neopravdanih nada.