Plenković nakon sastanka s Brnabić: ''Smatramo da se stvara ozračje da počnemo rješavati pitanja koja nas opterećuju''

Hrvatski premijer Andrej Plenković prvi put u mandatu posjetio je Srbiju, jedinu susjednu zemlju koju kao predsjednik Vlade nije posjetio.

U Subotici je s premijerkom Srbije Anom Brnabić otvorio Hrvatski dom, jedan od znakova da su opterećeni odnosi dviju država u posljednje vrijeme krenuli uzlaznom putanjom.

Plenković je rekao i da je s Brnabić razgovarao o otvorenim pitanjima poput nestalih i procesuiranja ratnih zločina te načinima unaprjeđenja suradnje, posebice na gospodarskom i trgovinskom planu.

U Suboticu je Plenković došao na poziv predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Jasne Vojnić i predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislava Žigmanova, ujedno i ministra za ljudska i manjinska prava Srbije.

Upravo nakon imenovanja Žigmanova na funkciju ministra u listopadu 2022. odnosi Zagreba i Beograda krenuli su u pozitivnijem pravcu.

Na otvorenju sjedišta hrvatske manjine u Srbiji, Hrvatskog doma – Matice u Subotici, čiju je izgradnju u cijelosti financirala hrvatska Vlada s 1,8 milijuna eura, bila je i Brnabić s kojom se Plenković bilateralno sastao.

U izjavi za medije nakon sastanka i otvorenja Hrvatske kuće Plenković je kazao da su razgovarali o više tema bilateralnih odnosa - položaju manjina, gospodarskoj, ekonomskoj i prometnoj suradnji, kao i o pitanju nestalih i procesuiranja ratnih zločina, ali i europskog puta Srbije.

''Smatramo da se stvara ozračje da počnemo rješavati pitanja koja nas opterećuju'', kazao je Plenković, koji je i zahvalio i predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj i predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji.

''Vladi RH jedna je od temeljnih ustavnih zadaća podržavati Hrvate izvan domovine. Naša briga za Hrvate u susjednim državama je stalna i želimo ojačati položaj hrvatske nacionalne manjine u susjednim državama'', kazao je.

''Rane iz recentne prošlosti omeđuju dinamiku i brzinu naših odnosa. Ovaj prvi posjet otkad sam predsjednik Vlade predstavlja više simbiličnih poruka i iskoristit ćemo ga za unapređenje odnosa između Hrvatske i Srbije'', poručio je Plenković.

''Kad je riječ o hrvatskoj vladi, osobito u ovih sedam godina koliko sam premijer, mislim da nije bilo niti jedne situacije da je zaoštrena retorika, a da je to krenulo s naše strane'', rekao je Plenković i naglasio da je to vrlo važno za javnost u Srbiji i da vlada nikad nije poticala atmosferu koja bi trebala pogoršati odnose između dvije zemlje.

''Srbija je iskreno zainteresirana za bolje odnose s Hrvatskom''

Brnabić je rekla da je Srbija iskreno zainteresirana za razvijanje i unaprjeđenje odnosa s Hrvatskom s kojom dijeli mnogo toga zajedničkog, nažalost i lijepog i ružnog.

''Srbija smatra da su odnosi s Hrvatskom veoma važni i iskreno, iskreno je zainteresirana za razvijanje sveukupnih odnosa i unaprjeđenja uzajamno korisne suradnje'', rekla je u svom govoru u Brnabić.

''Nije tajna da nas još uvijek opterećuju teške posljedice zajedničke povijesti. To je nerijetko dovodilo do zahlađenja odnosa, što se prvo uvijek osjeti među pripadnicima nacionalnih manjina'', kazala je.

Brnabić je naglasila da su Zagreb i Beograd intenzivirali dijalog te da se samo ove godine održalo šest sastanaka na visokoj i najvišoj razini, što je važno za stvaranje klime za suradnju i rješavanju otvorenih pitanja. ''Ti susreti daju pozitivan impuls za formiranje značajno boljih odnosa u budućnosti'', rekla je.

''Veliki dan za Hrvate u Srbiji''

''Za Hrvate u Srbiji danas je jedan veliki dan, rekla je Vojnić dodajući da će Matica biti krovna institucija tri ključne institucije, ali i dom svih Hrvata u Srbiji: ''Ovo je prvi veliki kapitalni projekt, ali moram reći da je u zadnjih nekoliko godina, od kada je na čelu Vlade Andrej Plenković, financijska, moralna i svakovrsna potpora Hrvatima u Srbiji kontinuirano rasla iz godine u godinu.''

Vojnić je najavila i novi projekt - obnovu i rekonstrukciju vrtića na hrvatskom jeziku, a i Žigmanov je opetovao da su zahvalni Vladi na čelu s Plenkovićem na izdašnoj financijskoj pomoći.

''Susret premijerke Brnabić i premijera Plenkovića još je jednom potvrdio da su manjine - u ovom slučaju hrvatska u Srbiji, kao što je prošli put bila srpska u Hrvatskoj - uistinu mostovi za suradnju i da možemo biti odlična poveznica kada su u pitanju i druga područja suradnje između vlasti dviju država. Naravno, i kada su u pitanju osjetljive teme'', rekao je Žigmanov.

Da stvari dobro napreduju, Žigmanov je istaknuo i u razgovoru s reporterkom Dnevnika Nove TV Sabinom Tandarom Knezović.

Hrvatska Srbiji nije crvena krpa u posljednje vrijeme, kako neki tumače, smatra, a upozorio je i da treba odvojiti sadržaj u pojedinim medijima, način na koji pojedini akteri u javnosti govore u Hrvatskoj.

Upozorio je i da u Hrvatskoj postoji svojevrsna opsjednustost stanjem i prilikama u Srbiji: ''Tu također manjka racionalnosti, često se ide u senzacionalizam, ekskluzivizam, traži se često neka vrsta povoda da se ono što sada kao krhko postoji u suradnjki dviju država dovede u pitanje.''

Oko svih neriješenih pitanja dogovoreno je da postoje koordinatori, kazao je i dodao da je cilj da se u izravnoj, institucionalnoj konverzaciji i dijalogu počne rješavati i pitanje nestalih.

Cijeli razgovovor možete poslušati u videu.

Nakon otvorenja Hrvatskog Tandara Knezović razgovarala je i s Katarinom Čeliković v.d. ravnateljicom Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, koja je istaknula važnost novootvorenog zdanja te se osvrnula na očekivanja koja hrvatska zajednica u Srbiji ima od tamošnje vlasti.

Obećanja su dana, ali i su bila puno puta iznevjerena pa se mnogi pitaju hoće li se opet dogoditi isto.

''Mi moramo vjerovati, izbora manjine doista nemaju. Ovdje živimo kao ravnopravni građani države Srbije i doista vjerujem da radeći u ovoj državi imamo pravo ostvarivati i nešto što druge manjine već imaju. Moram napomenuti i da smo mi stara zajednica, više od 300 godina, neki u Srijemu žive od ranoga srednjeg vijeka, a mi smo manjina samo 20 godina. Od konstitutivnog naroda kada smo kao imali sve, mi smo dočekali taj status bez bilo kakve infrastrukture'', kazala je Čeliković, a cijeli razgovor možete pogledati u videu.

''Hrvatska Vlada će i dalje pružati snažnu podršku Hrvatima u Srbiji''

Plenković je posjet hrvatskoj manjini započeo susretom sa srijemskim biskupom koadjutorom Fabijanom Svalinom u vojvođanskom gradu Srijemskoj Mitrovici.

Sastanak je iza zatvorenih vrata održan nakon obilaska katedrale svetoga Dimitrija, a nazočili su mu, uz biskupe, mjesni svećenici i predstavnici katoličkih i hrvatskih institucija te organizacija u Srijemu.

"Drago mi je susresti se s hrvatskom zajednicom u Srijemskoj Mitrovici, srijemskim biskupom koadjutorom mons. Svalinom i predstavnicima župe sv. Dimitrija. Hvala vam što skrbite o očuvanju hrvatskog identiteta i kulture. Vlada Republike Hrvatske i dalje će pružati snažnu podršku Hrvatima u Srbiji!" napisao je.

Srijemska Mitrovica vjersko je i institucionalno središte Hrvata katolika u Srijemu. Tu je vojvođansku regiju tijekom ratnih 90-ih pod pritiskom i prijetnjama napustilo između 30.000 i 40.000 građana hrvatske pripadnosti.

Nakon gostovanja u Srijemskoj Mitrovici hrvatski premijer je održao susret s vodstvom zajednice na sjeveru Vojvodine, u Subotici. 

U Hrvatskom domu Matica u Subotici održao je sastanak s Vojnić i Žimanovim te predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji. ''U snažnom partnerstvu realiziramo brojne projekte koji pridonose boljem položaju Hrvata u Srbiji'', poručio je Plenković.

Plenković je s Brnabić otvorio novo sjedište hrvatske manjine Hrvatski dom – Maticu.

''Otvaranje Hrvatske kuće u Subotici važan je iskorak za hrvatsku manjinu u Srbiji. Unaprjeđenju bilateralnih odnosa pridonose Anja Šimpraga i Tomislav Žigmanov kao članovi obiju vlada. Nastojimo u dijalogu i smirenom ozračju rješavati otvorena pitanja'', poručio je Plenković.

''Vaša podrška ide s vjerom da ćete uskoro učiniti da krovna institucija bude u prilici i davati. Devet otvorenih gradilišta trenutačno imamo. Jednako kao što smo Maticu u Subotici podigli, podići ćemo Maticu i u Monoštoru, Petrovaradinu, Sonti, Beogradu, Srijemskoj Mitrovici'', kazala je Vojnić.

''Siguran sam da će ona pridonijeti vašim dosadašnjim aktivnostima koje izrazito cijenimo i koja će, pokazat će vrijeme, sigurno biti bitna za daljnje njegovanje hrvatskoga identiteta u Srbiji'', istaknuo je Plenković.

Hrvatski dom

Novo zdanje nedaleko od središta Subotice bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko-izdavačke ustanove Hrvatska riječ i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i centar kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice u Srbiji.

Hrvatski dom novo je zdanje podignuto je nedaleko od središta Subotice na sjeveru Vojvodine i bit će sjedište Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV), Novinsko izdavačke ustanove ''Hrvatska riječ'' i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a objekt bi trebao biti i ''stjecište svekolikog kulturnog i društvenog života hrvatske zajednice''.

''Izgradnjom Doma šalju se tri važne poruke. Prva i najvažnija poruka je da ćemo ostaviti spomenik za 300 godina boravka Hrvata na ovim prostorima", izjavila je Vojnić.

"Druga, da ćemo biti uvažavani partneri i da će nas drugi doživljavati kao ozbiljne sugovornike koji će na dostojanstven način reprezentirati hrvatski narod u Srbiji. A treća je da hrvatska država odista stoji iza hrvatske manjine u Srbiji“, dodala je.

I za Žigmanova je Hrvatski dom – Matica, čija je izgradnja počela u lipnju 2021, simbol novog razdoblja u, kako je rekao, teškoj povijesti ove zajednice: ''Prepoznajemo se sve više kao zajednica čijim se institucijama daje na važnosti.''