Premijer Andrej Plenković izrazio je očekivanje da će se prije općih izbora sljedeće godine postići dogovor o izmjeni Izbornog zakona kako bi se prestalo s preglasavanjem Hrvata u državnom vrhu BiH gdje je glasovima dominantno Bošnjaka u četiri navrata na mjesto hrvatskoga člana biran Željko Komšić.
"Mi se nadamo da će doći do dogovora. Mislimo da bi to bilo itekako dobro i korisno", rekao je Plenković nakon susreta vodstava HDZ-a Hrvatske i HDZ-a BiH u Banjoj Luci. Plenković je odgovarajući na upit novinara rekao kako je tijekom pregovora o miru u BiH u američkome gradu Daytonu bilo usuglašeno da jedan narod neće birati drugome političke predstavnike.
"Treba poštovati ono što je dogovoreno"
Glasovima dominantno bošnjačkih birača od 2006. godine je u četiri navrata za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH biran Željko Komšić. Zbog toga s njim predstavnici hrvatske politike u BiH te službenog Zagreba nemaju službenog kontakta.
"Mi upozoravamo na taj problem već skoro 20 godina. Smatramo da sukladno duhu i slovu Daytonskog sporazuma treba poštovati ono što je tada dogovoreno", dodao je Plenković.
Komšić je prvi put izabran u državni vrh na izborima 2006. godine. Ponovno je na tu poziciju biran 2010., te u dva navrata ponovno 2018. i 2022. godine. On se ne može kandidirati na izborima sljedeće godine, no postoje neslužbene najave da bi se nekoliko kandidata koji računaju na iste glasove mogli prijaviti.
Plenković poziva na izgradnju povjerenja koje je postojalo između Hrvata i Bošnjaka prije prvog Komšićeva izbora.
"Ako je do 2006. sve bilo normalno ne vidim razloga zašto se ne bi vratili na ono što ulijeva najvažniju stvar i u životu i u politici, a to je povjerenje", dodao je.
Ušao preko novog graničnog prijelaza
Potvrdio je kako je u BiH ušao preko novog graničnog prijelaza između Hrvatske i BiH u Gradišci koji danas nije službeno otvoren zbog opstrukcija s bosanskohercegovačke strane.
U budućnosti, prema procjenama hrvatske policije i carinske službe, taj će prijelaz bit najfrekventniji u prometu ljudi i roba između BiH i Hrvatske, te drugi međunarodni prijelaz po frekvenciji ulazaka u Hrvatsku nakon Bajakova.
"Imat će ogroman gospodarski i prometni značaj između Hrvatske i Bosne i Hercegovine", rekao je Plenković. Pritom je izrazio nadu da će se ispuniti svi formalni uvjeti kako bi se uspostavio promet između dvije zemlje. Upitan o prigovorima i zabrinutosti iz BiH zbog najave izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada u Trgovskoj gori, premijer je rekao kako se toga više boje ljudi u Banovini nego u BiH, no da ne treba uopće strahovati.
"Sve je to što se tiče stručnih procjena potpuno bezopasno za ljude. Da nije, ne bismo to radili. Hrvatska to radi odgovorno, kao što sve što činimo i nastojimo raditi i sukladno zakonu i u najboljoj koristi naših građana, a naravno i svih naših susjeda", rekao je.
Potvrdio je kako Hrvatska godišnje ukupno izdvaja oko 150 milijuna eura za Hrvate izvan Hrvatske, a najveći dio toga novca odlazi za projekte Hrvata u Bosni i Hercegovini.
"Poruka suradnje, poruka poštovanja"
Premijer se u Banjoj Luci susreo s biskupom banjolučkim mons. Željkom Majićem, obišao izložbu sakralne umjetnosti u Riznici Opatije "Marija Zvijezda" te sudjelovao na svečanosti polaganja kamena temeljca za Studentsko-kulturni pastoralni centar u Petrićevcu kod Banje Luke. Tom događaju nazočili su i neformalni čelnik Republike Srpske Milorad Dodik i gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković.
U obraćanju je hrvatski premijer istaknuo kako se ovom posjetom šalje "poruka suradnje, poruka poštovanja" prema biskupu Majiću i svim vjernicima, te Bosni i Hercegovini koju je nazvao "susjednom i prijateljskom zemljom".
"Nastojimo je podupirati kao što ste dobro primijetili i tijekom ova tri posljednja velika vanjskopolitička posjeta, posjete papi Lavu XIV., posjetama francuskom predsjedniku i njemačkom kancelaru. Posebno su nam uvijek na umu interesi Bosne i Hercegovine i zalaganje za ubrzanje njenog europskog puta. Nastavit ćemo to činiti jer smatramo da je to i naša odgovornost i zalagati se i za boljitak svih njenih građana, sva tri konstitutivna naroda i naravno, uvijek posebnu brigu o Hrvatima u Bosni i Hercegovini jer je to i naša ustavna obaveza", istaknuo je hrvatski premijer.
Dodao je kako potporom izgradnji Studentskog centra Hrvatska pokazuje odgovornost prema Hrvatima u Republici Srpskoj. Pritom je naveo kako Hrvatska "snažno podupire sve nacionalne manjine koje žive u Republici Hrvatskoj i naravno projekte srpske nacionalne manjine".
"Želimo da svi koji u Hrvatskoj žive da se osjećaju dobro i da mogu njegovati svoju kulturu, identitet, običaje i vjeru", istaknuo je.
Plenković će se sa stranačkim izaslanstvom HDZ-a susresti i s vodstvom sestrinske stranke HDZ-a BiH.