Doznajte koje su pet najčešćih bolesti za koje ljudi, prema The Motley Fool, ne tako rijetko niti ne znaju da ih imaju.
1. Dijabetes
Raširenost šećerne bolesti (dijabetesa) postaje globalna i poprima osobitosti epidemije. Ovu bolest prate teške zdravstvene posljedice. Dijabetes je kronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama preuzimanje glukoze iz krvi i njezinu preradu u energiju.
Neadekvatna proizvodnja inzulina ili njegova nedjelotvornost uzrokuju povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Ona može rezultirati dugoročnom štetom za organizam, odnosno oštećenjem pojedinih organa i tkiva. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se kako u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a stručnjaci procjenjuju da će, bez javnozdravstvene intervencije do 2030. godine taj broj porasti do 550 milijuna.
INFOGRAFIKA Kolika je opasnost od vraćanja dječje paralize u Hrvatsku?
Ulaganja u edukaciju o dijabetesu i programe za njegovu prevenciju višestruko su isplativi kroz povećanu kvalitetu života oboljelih, smanjenje broja komplikacija i sprječavanje pojave bolesti u rizičnim skupinama, piše na strancima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
2. Tuberkuloza
Tuberkuloza je kronična zarazna bolest. Uzrokovana je zaraznom klicom. Najčešće pogađa pluća. Može se liječiti, ali je liječenje dugotrajno, traje najmanje šest mjeseci. Ako se ne liječi dovodi do velikog oštećenja zdravlja pa i smrti.
Od tuberkuloze može oboljeti svaki čovjek. Najugroženiji su: djeca, starije osobe, kronični bolesnici, osobito bolesnici s šećernom bolesti, alkoholičari, pušači, slabo uhranjene osobe, osobe koje žive u lošim socijalnim uvjetima.
Bolest tuberkuloza se prenosi od čovjeka na čovjeka kapljičnim putem: kašljanjem, kihanjem, govorom, pljuvanjem, dugotrajnim boravkom u istoj prostoriji sa oboljelim. Bolest tuberkuloza se ne prenosi dodirom niti preko predmeta.
3. Hepatitis C
Hepatitis C prenosi se izravnim kontaktom s krvlju zaražene osobe. Vrlo rijetko prenosi se putem ostalih tjelesnih tekućina. Osnovni način liječenja hepatitisa C je liječenje pegiliranim (peg) interferonom i ribavirinom. Ovom terapijom izliječi se oko pedeset posto pacijenata. Pacijent se smatra izliječenim ako šest mjeseci nakon završetka terapije nije prisutan virus u krvi. Ovi lijekovi mogu izazvati nuspojave kao što su: mučnina, simptome nalik gripi, depresivne osjećaje, eventualno poremećaj elektrolita u tijelu. Kod hepatitisa C moguće je potpuno izlječenje.
4. Kronična opstruktivnu bolest pluća
KOPB (engl. Chronic Obstructive Pulmonary Disease – COPD) je bolest koja zahvaća dišne putove, tkivo i krvne žile pluća. Nastaje zbog neprimjerenog upalnog odgovora pluća na iritaciju štetnim česticama i plinovima i dovodi do kroničnog morfološkog i funkcionalnog oštećenja pluća. Karakterizira je smanjenje protoka zraka kroz dišne putove koje je obično progresivno i nije potpuno reverzibilno.
Suženje dišnih putova se s vremenom pogoršava uz postupnu pojavu simptoma u vidu kašlja, iskašljavanja i zaduhe.
Istovremeno se razvijaju brojne sistemske manifestacije kao što su neuhranjenost, bolesti srca i krvnih žila te slabljenje imunološkog sustava s učestalim respiratornim infekcijama. Bolest često prolazi 'nezapaženo' budući da se poistovjećuje sa 'običnim pušačkim kašljem'.
KOPB se karakterizira periodima stabilne bolesti kada dominira nepodnošenje napora i zaduha koje su proporcionalne stupnju oštećenja plućne funkcije i periodima naglog pogoršanja simptoma bolesti (egzacerbacijama) kada dolazi do znatnog smanjenja plućne funkcije, izražene zaduhe i u mirovanju, a mogu nastupiti i po život opasna stanja koja zahtijevaju bolničko liječenje.
5. Zatajivanje srca
Zatajenje srca može zahvatiti desnu, lijevu ili obje strane srca. Zbog smanjene sposobnosti srca kao pumpe, može doći do zastoja krvi u drugim dijelovima tijela, kao što su jetra, probavni trakt i ekstremiteti (zatajenje desne strane srca) ili u plućima (zatajenje lijeve strane srca). Strukturalni i funkcionalni uzroci zatajenja srca uključuju visok krvni tlak (hipertenziju), bolest srčanih zalistaka, prirođene bolesti srca, kardiomiopatiju, tumor srca i druge bolesti srca.
Precipitirajući faktori uključuju infekcije s visokom temperaturom ili komplicirane infekcije, korištenje negativnih inotropnih lijekova (kao što su beta- blokatori i blokatori kalcijevih kanala), anemiju, nepravilan rad srca (aritmije), hipertiroidizam i bolest bubrega. Drugi faktori rizika uključuju pušenje, debljinu, pretjerano konzumiranje alkohola i prehranu s mnogo masnoća i soli. Učestalost srčanog zatajenja u populaciji je oko 5 posto. Bolest se češće susreće u starijoj životnoj dobi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook