"Osjećam da još uvijek možemo imati nenasilne prosvjede i da ćemo imati nenasilne prosvjede ovdje u Memphisu. Važno je da nas neće zaustaviti suzavcem ili sudskim nalogom ili bilo kojom drugom metodom", rekao je Martin Luther King u Memphisu.
Kinga je u Memphisu zaustavio metak okorjelog rasista, ali pokret za rasnu ravnopravnost nije stao. Kingove riječi kako sanja zemlju u kojoj njegovoj djeci neće biti suđeno po boji kože, već po karakteru, trajno se urezao u američku savjest, ali i šire. To je rezultiralo prvim Afroameričkim predsjednikom. Ipak rasizam je u društvu i dalje prisutan.
"Amerika ima problem s rasizmom, pitanje je samo i vode se žestoke debate o tome je li to sustavan problem, radi li se o sustavnom rasizmu ili samo o pojedinim eskapadama određenih pojedinaca i grupacija", govori politički analitičar Mate Mijić.
Afroamerikanci su siromašniji, slabije obrazovani i plaćeni, udio u zatvorskoj populaciji je iznadprosječan, a također češće ginu od policijskih metaka. Zato je posljednjih godina SAD zahvatio val nasilnih prosvjeda, upravo suprotno Kingovu učenju.
"On je isticao da taj pokret ne treba biti usmjeren protiv bijelaca, već da se mora graditi povjerenje. Danas grupe poput Black Lives Matter, radikalno lijeve grupe, u pravilu ističu tu bjelačku privilegiranost i na neki način lijepe etiketu svim bijelcima u Americi, što svakako nije ono što je Martin Luther King želio", govori Mijić.
Kritikama za poticanje rasizma često je izložen i aktualni predsjednik Donald Trump. Tijekom prošlogodišnjih nereda zbog uklanjanja spomenika vojskovođama iz razdoblja robovlasništva izbjegao je jasno osuditi rasizam.
"Osuđujemo najsnažnijim mogućim riječima ovaj nečuveni izljev mržnje, licemjerja i nasilja na mnogim stranama", rekao je Trump.
Kingove poruke mnogi zato i danas smatraju važnima.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.