Prema istom pismu, svećenici ne trebaju za održavanje misa po misalu prethodnom Drugom vatikanskom koncilu tražiti za to dozvolu biskupa.
U subotu je novinarima akreditiranim pri Svetoj Stolici uručen "motu proprio" Benedikta XVI., odnosno dokument kojim se biskupe obavještava o nekoj papinskoj odluci a koji sadrži 12 članaka o povratku latinskog jezika u misama.
U dokumentu se odmah na početku ističe kako obred prema Drugom vatikanskom koncilu ostaje, ali se može upotrebljavati i onaj prethodni.
"Svaki svećenik moze upotrebljavati Rimski misal koji je objavio papa Ivan XXIII. 1962. godine ili misal koji je objavio papa Pavao VI. 1970. godine, ali je od sada dopušten i obred na latinskom jeziku koji se upotrebljavao prije liturgijskih promjena" do kojih je došlo poslije Drugog vatikanskog koncila kada je uvedena upotreba jezika naroda.
Stari obred je dopušten, ali nije obvezan, a redovna liturgija
ostaje, dakle, ona postkoncilna. Biskupi trebaju nadzirati primjenu normi i za tri godine morat će o svemu izvijestiti Papu, posebno o eventualnim poteškoćama.
"Neutemeljen je strah da se liberalizacijom mise na latinskome jeziku koja se upotrebljavala prije 1970. godine, dovodi u pitanje liturgijska reforma ili priroda Drugog vatikanskog koncila", objašnjava Papa u svome pismu biskupima s kojim prati "motu proprio".
Zapravo misa na latinskom jeziku nije nikada bila "izričito
zabranjena" i u načelu je "bila uvijek dozvoljena".
U nastojanju da pomiri rascijep unutar Katoličke crkve, nastao
osamdesetih godina (biskup Marcel Lefebvre, koji je nastavljao održavati mise na latinskom jeziku, bio je izopćen 1988. godine), Papa je s motu proprio liberalizirao održavanje mise na latinskom jeziku kako bi se došlo do "pomirenja unutar Crkve".
U dokumentu se zaključuje kako se održavanje misa na latinskome jeziku, može primijeniti od 14. rujna ove godine.