Papa Franjo, koji se nalazi u rimskoj bolnici u kojoj se liječi od obostrane upale pluća, održao je u ponedjeljak audijenciju. Iz Vatikana su objavili da je razgovarao s kardinalom Pietrom Parolinom, državnim tajnikom i mons. Edgarom Peñom Parrom, zamjenikom za opće poslove, a tijekom audijencije Papa je odobrio Dikasteriju za kauze svetaca.
To se odnosi na postupke kanonizacije, odnosno koga će razmatrati u postupku za proglašenje blaženim i svetim.
Dekreti koje je odobrio papa Franjo odnose se na:
Ponudu života božjeg sluge Emila Giuseppea Kapauna, dijecezanskog svećenika, rođenog 20. travnja 1916. u Pilsenu (Kansas, Sjedinjene Američke Države) i preminulog 23. svibnja 1951. u logoru za ratne zarobljenike Pyokton (Sjeverna Koreja).
Ponudu života božjeg sluge Salva D’Acquista, vjernog laika, rođenog u Napulju 15. listopada 1920. i preminulog u Palidoru (Italija) 23. rujna 1943. Herojske vrline božjeg sluge Mihaela Maure Montanera, dijecezanskog svećenika i utemeljitelja Kongregacije sestara čuvarica euharistijskog kulta, rođenog u Palmi de Mallorci (Španjolska) 6. rujna 1843. i preminulog tamo 19. rujna 1915. Herojske vrline božjeg sluge Didaca Bessija, dijecezanskog svećenika, utemeljitelja Kongregacije sestara dominikanki svete Marije od Ružarija, rođenog 5. veljače 1856. u Iolu (Italija) i preminulog tamo 25. svibnja 1919. Herojske vrline božje sluškinje Cunegonde Siwiec, vjerne laikinje, rođene 28. svibnja 1876. u Stryszawi - Siwcówki (Poljska) i preminule tamo 27. lipnja 1955.
Sveti Otac također je odobrio pozitivne glasove na redovitoj sjednici kardinala i biskupa članova Dikasterija za kanonizaciju blaženog Giuseppea Gregoria Hernándeza Cisnerosa, vjernog laika, rođenog u Isnotu (Venezuela) 26. listopada 1864. i preminulog u Caracasu (Venezuela) 29. lipnja 1919. te blaženog Bartola Longa, vjernog laika, rođenog u Latianu (Italija) 10. veljače 1841. i preminulog u Pompejima (Italija) 5. listopada 1926., i odlučio je sazvati konzistorij koji će obuhvatiti nadolazeće kanonizacije.
Pročitajte i ovo
