'Sve se može izvesti tako da iduće srijede bude konstituiran novi parlament, te da u razumnom roku dođe do glasovanja o mandataru i sastavu vlade', izjavio je Pahor nakon sastanka s predsjednikom stranke Zares Gregorom Golobičem.
Na zatvorenom sastanku oni su počeli usklađivati programske smjernice dviju stranaka koje će, po ocjenama slovenskih promatrača, biti okosnica buduće koalicijske vlade.
Do konstitutivne sjednice parlamenta potrebno je postići i osnovni dogovor s Liberalnim demokratima Katarine Kresal i Demokratskom strankom umirovljenika Karla Erjavca, kako bi koalicija u svom prvom testu osigurala potrebnu natpolovičnu većinu za izbor predsjednika budućeg parlamenta.
>> Pahor iza zatvorenih vrata dogovara koaliciju
>> Pahor najavio kontinuitet politike prema Hrvatskoj
Budući da su to mjesto unaprijed 'žrtvovali' Pahorovi Socijalni demokrat, dogovoreno je da će ono pripasti stranci Zares. Glavni kandidat je dugogodišnji zastupnik Pavle Gantar koji se u prijašnjim vladama već okušao i kao ministar za okoliš i prostor, te ministar za telekomunikacije.
'Programske razlike između naših dviju stranaka nisu nepremostive, a idućih dana sastat ću se i s predsjednicima ostalih stranaka koje žele u koaliciju', rekao je nakon susreta s Golobičem najvjerojatniji mandatar za sastav nove slovenske vlade.
Slovenski promatrači očekuju da će, ako ne bude zapleta, do glasovanja o novoj vladi u parlamentu doći za oko mjesec dana.
Na konstitutivnoj sjednici parlamenta buduća, ali još 'neprovjerena' vladajuća većina bira predsjednika parlamenta, pri čemu može doći i do zapleta ako stranke nisu unaprijed postigle suglasnost i o drugim kadrovskim rješenjima u budućoj vlasti.
Parlament potom na prvoj sjednici poslije svog konstituiranja glasuje o mandataru, na prijedlog predsjednika države. Ako dobije potrebnu većinu, mandatar onda zaključuje formalne dogovore sa strankama o ministarskim resorima i potpisuje se koalicijski ugovor.
Na kraju, nakon očitovanja kandidata na matičnim odborima, parlament o cijeloj vladi glasuje i ona je potvrđena ako dobije kvalificiranu većinu od najmanje 46 od 90 zastupnika u parlamentu.
U parlamentarnoj praksi već se znalo dogoditi da 'dogovorena' glasovanja ne uspiju u prvom pokušaju. Tako je nakon izbora 1992. godine, zbog nesuglasica koalicijskih partnera, do samog glasovanja bilo neizvjesno tko će biti predsjednik parlamenta, a nakon izbora 1996. godine glasovalo se dva puta o vladi jer prva 'lijeva koalicija' nije uspjela, pa je tadašnji mandatar Drnovšek morao ići s novom ministarskom listom u koju je uključio članove Slovenske pučke stranke.