Znanstvenici su to otkrili dok su radili na temperaturnoj karti gornje atmosfere na noćnoj strani planeta na temelju podataka koje je prikupila sonda Venus Express.
"Mjerili smo temperature na visinama od 90 i 140 kilometara", rekao je autor studije Denis Beljajev s Moskovskog sveučilišta fizike i tehnologije (MIPT) i Instituta za istraživanje svemira Ruske akademije znanosti. "Na noćnoj strani planeta temperature normalno padaju s visinom, ali smo primijetili vrhunac u grafikonu od 90-og do 100-og kilometra. Tu je atmosfera 20 do 40 stupnjeva toplija nego što smo očekivali. Još ne znamo koji je uzrok tog zatopljenja, ali je ozonski omotač Venere na toj visini pa bi mogla postojati povezanost."
'Zemlja se može ugrijati i postati kao Venera!'
"Ne možemo isključiti mogućnost da se ta pojava možda može objasniti kemijskim reakcijama, odnosno razgradnjom ozona kada dođe u kontakt s tvarima na bazi klora - ove reakcije mogu dovesti do oslobađanja topline", kazao je on.
Beljajev je zajedno sa svojim ruskim, europskim i američkim kolegama analizirao podatke dobivene sa spektometra SPICAV-a iz sonde koji je prikupljao podatke između lipnja 2006. i veljače 2013. - za vrijeme trajanje misije na Veneru.
Europska misija na Veneru počela je 2005. kada je sonda Venus Express lansirana s kozmodroma Bajkonur pomoću ruske rakete Soyuz-FG. Znanstvene instrumente za misiju razvio je međunarodni tim znanstvenika. U sondi su bila tri tipa spektrometra, radara, detektora plazme i kamere kako bi istražili sastav i temperaturu atmosferskih slojeva, strujanja vjetrova, vulkane te mehanizme koji su na Veneri doveli do efekta staklenika.
Znanstvenici su otkrili još jednu posebnost gornje atmosfere Venere: rano ujutro je toplija nego navečer, a trebalo bi biti obratno. Po riječima Beljajeva, uzrok tome je vjerojatno globalna cirkulacija atmosfere. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook