Zemlje koje se protive smrtnoj kazni čine jedinstveni blok koji
smatra da smrtna kazna "narušava ljudsko dostojanstvo" i da moratorij "doprinosi jačanju i pozitivnom razvoju ljudskih prava", navodi se u rezoluciji Opće skupštine.
"Ne postoje uvjerljivi dokazi da smrtna kazna ima vrijednost
odvraćanja od zločina i da se bilo koji oblik povrede pravde prilikom izvršenja smrtne kazne može vratiti unatrag i popraviti", dodaje se.
U rezoluciji, koju je predložilo više od 90 zemalja, većinom
europskih, izražavala se zabrinutost zbog nastavka korištenje te vrste kazni te se tražio "moratorij na izvršenja s perspektivom ukidanja smrtne kazne".
Njome se države koje još primjenjuju smrtnu kaznu pozivaju na poštivanje međunarodnih standarda u pogledu zaštite prava osuđenika te da "postupno ukinu smrtnu kaznu i smanje broj kaznenih djela na koja se ona primjenjuje".
Zemlje koje se protive moratoriju ponovile su svoje kritike prije glasovanja o rezoluciji, kao što su to učinile na prošlomjesečnoj raspravi pred Odborom za ljudska prava UN-a. Među protivnicima je blok od 13 karipskih država i zemlje poput Singapura koje su optužile europske zemlje da svoje vrijednosti nameću drugim suverenim nacijama.
Smrtnu kaznu ukinule su 134 zemlje, a one koje ju još primjenjuju, poput Kine i Sjedinjenih Država, nisu se uključivale u raspravu.
Unatoč stavu Washingtona da smrtnu kaznu treba zadržati, New Jersey je u ponedjeljak postao prva američka savezna država koja je ukinula smrtnu kaznu u posljednjih 40 godina. U mnogim američkim saveznim državama smrtna kazna postoji još samo na papiru i već desetljećima nije zabilježena nijedna egzekucija.