Uzgajivači omiljenog začina na Madagaskaru, zemlji koja svake godine opskrbljuje do 80 posto globalnog uroda, suočavaju se s teškom budućnošću dok klimatska kriza i smanjenje pomoći utječu na njih.
Regija poznata kao Sava na sjeveroistoku Madagaskara, otprilike iste veličine kao Wales, odgovorna je za oko 80 posto svjetskog uroda vanilije.
Ogromna popularnost
Kemijska sinteza jedne kemikalije vanilina možda je dovela do toga da vanilija postane najpopularniji miris na svijetu, koji se nalazi u svemu, od šminke do sredstava protiv insekata, a sada je sinonim za bljutavost i osrednjost. No poznavatelji tvrde da se nijedan laboratorijski proizvod ne može mjeriti sa suptilnim, kremastim okusom prirodne arome, koja sadrži gotovo 200 kemijskih molekula, piše The Independent.
Madagaskarska klima i tlo pokazali su se idealnima za vaniliju jer mahunama daju veću koncentraciju prirodnog vanilina od onih koje se uzgajaju na drugim tržištima. Velik broj malih poljoprivrednika također je lako dostupan za uzgoj te radno intenzivne biljke, koja je u biti nježna loza koja raste između drveća prašume.
Pojedinačne mahune, naime, moraju se brati ručno te zatim blanširati u vrućoj vodi, izmasirati i ostaviti da se suše na suncu tri mjeseca. S obzirom na to da se radnici bude vrlo rano kako bi radili 12-satne smjene, uzgoj vanilije nikada nije bio lak, a sada su tu i dodatni problemi.
Sve veći izazovi
Izazovi s kojima se suočavaju uzgajivači vanilije postaju sve dublji s pojavom klimatskih promjena: kriza za koju stručnjaci upozoravaju da predstavlja potencijalnu egzistencijalnu prijetnju madagaskarskoj vaniliji. UN ju je proglasio četvrtom klimatski najosjetljivijom zemljom na svijetu, a poljoprivrednici u Savi već upozoravaju na prijetnju vaniliji zbog promjenjivih obrazaca kiše i sve većeg rizika od tropskih ciklona.
Visoke temperature u kombinaciji sa sve nestabilnijim obrascima kiše čine vaniliju osjetljivom na bolesti, posebno na gljivičnu bolest fuzarij. Istodobno, razdoblje cvjetanja vanilije pomaknulo se posljednjih godina i traje od rujna do siječnja, dok je prije počinjalo u studenom. "Ovaj fenomen cvjetanja pripisuje se stresu uzrokovanom visokim temperaturama i upornim, jakim pasatima", objašnjava Dasy Ibrahim iz nevladine organizacije Care.
Kombinacija tog ranijeg cvjetanja i kašnjenja u kišnoj sezoni znači da velik broj mahuna ranije dozrijeva, ali samo one mahune koje su sazrijevale punih devet mjeseci nakon oprašivanja zadovoljavaju potrebne standarde. To znači da velik dio usjeva postaje nekorišten, napominje Ibrahim.
Gael Lescornec, izvršna direktorica u industrijskoj zagovaračkoj skupini Institut za održivu vaniliju, upozorava na to da je još jedan veliki problem povezan s klimatskim šokovima - nestabilna priroda cijena vanilije kada šokovi udare.
Siromaštvo
Nakon što je ciklon Enawo, oluja četvrte kategorije, raselio 500.000 ljudi kada je 2017. godine stigao do otoka, cijena mahuna vanilije porasla je na više od 400.000 dolara po toni. Vanilija, skuplja od srebra, postala je toliko vrijedna da su poljoprivrednici u to vrijeme izvještavali o raširenim krađama i nasilju bandi.
U novije vrijeme visoki obujam proizvodnje u kombinaciji s nižom globalnom potražnjom od očekivane doveo je do naglog pada cijena, a niske cijene stvaraju ekonomske poteškoće za regiju koja je toliko ovisna o jednoj usjevu.
Utjecaje klimatskih promjena pojačava sveprisutna razina siromaštva koja postoji u regiji Save. Madagaskar, izolirani otok u Indijskom oceanu, nije ni kulturno ni geografski blizu svojim susjedima u istočnoj Africi, što otežava stvaranje bliskih trgovinskih odnosa. BDP Madagaskara po glavi stanovnika iznosi samo 506 dolara, a oko 70 posto stanovništva živi s manje od 1,90 dolara dnevno.
Neizvjesna budućnost
Izazov smanjenja siromaštva u Savi postao je još veći suočen sa smanjenjem pomoći vladinih agencija za pomoć, a posebno nakon smanjenja programa USAID-a, koje je ranije ove godine najavio Donald Trump.
Štoviše, Trump je zaprijetio i trgovinskim tarifama od 47 posto za Madagaskar, u potezu koji bi mogao uništiti jednu od najsiromašnijih zemalja svijeta. Ranije ovog mjeseca Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je da bezbroj šokova s kojima se suočava ta zemlja, uključujući smanjenje pomoći, trgovinske tarife i vremenske uvjete, ugrožava rast.
Također, potrošači na globalnom sjeveru očekuju ne samo prirodnu aromu vanilije u prehrambenim proizvodima već i etički proizvod koji ne ovisi o iskorištavanju ljudi u lancu opskrbe, a dokazi s terena pokazuju da je opskrba vanilijom ugrožena u oba ova aspekta.
S obzirom na to da se zajednice suočavaju s rastućim klimatskim i razvojnim izazovima, kontinuirani neuspjeh u podršci otpornosti, upozorila je Lescornec, "ugrožava dugoročnu opskrbu održivo proizvedenom vanilijom, kao i samu opskrbu vanilijom".