OHR može ostati u BiH idućih sto godina, a može otići i sutra

Slika nije dostupna
Ured Visokog predstavnika (OHR) s postojećim širokim ovlastima mogao bi nastaviti djelovati u Bosni i Hercegovini i narednih stotinu godina, a mogao bi biti zatvoren već sutra, ocijenili su različiti predstavnici međunarodne zajednice koji su na dužnosti u toj zemlji, ponovo istaknuvši kako sve ovisi o tome što će raditi domaći političari.

Drastično upozorenje kako je međunarodna zajednica pripravna i na stogodišnje angažiranje u BiH izrekao je u utorak britanski veleposlanik u toj zemlji Mathew Rycroft.

Komentirajući za "Dnevni avaz" izjave predsjednika Vlade Republike Srpske Milorada Dodika kako BiH neće biti u stanju uskoro provesti reforme koje se od nje traže, Rycroft je kazao kako će se čekati koliko god to bude potrebno prije nego se donese odluka o zatvaranju OHR-a.

"Neki političari poput Dodika kazali su kako se radi o stotinu godina. Ako on tako misli i želi, neka bude. OHR će ostati u BiH onoliko dugo koliko je bosanskohercegovačkim političarima potrebno za dogovor u vezi s potrebnim reformama", kazao je britanski diplomat.

Političari iz RS iznijeli su niz kritika na račun međunarodne zajednice nakon što je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC) ranije ovog mjeseca zaključio da OHR treba nastaviti djelovati sve dok se ne provede pet ranije definiranih reformi i ne ispune dva uvjeta - od definiranja državnog vlasništva do otvaranja procesa ustavne reforme i donošenja strategije za procesuiranje ratnih zločinaca.

Dodikov bliski suradnik Rajko Vasić ocijenio je kako bi u tom slučaju OHR morao ostati u BiH najmanje još 50 godina, jer bi toliko moglo potrajati samo dogovaranje o novom ustavu.

"OHR i međunarodna zajednica na taj su način u opasnosti da se etabliraju kao treći veliki kolonizator u BiH nakon Otomanskog imperija i Austro-Ugarske", izjavio je Vasić, koji obnaša dužnost izvršnog tajnika Dodikove Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Sam Dodik je pak, nakon odluka Upravnog odbora PIC-a, ponovo počeo promicati tezu o odvajanju RS od BiH.

"RS bi mogla u EU daleko brže od BiH", kazao je Dodik u intervjuu kojega je u ponedjeljak objavio češki list "Hospodarske novini" ponavljajući pritom kako je "90 posto građana RS spremno poduprijeti neovisnost tog entiteta".

Njemački veleposlanik u BiH Michael Schmunk kazao je da ta zemlja zapravo "nikad nije bila bliža zatvaranju OHR-a" pojasnivši kako su netočne tvrdnje da zatvaranje OHR-a ovisi o donošenju novog ustava jer se zapravo traži otpočinjanje procesa ustavnih reformi. "OHR je potreban BiH još određeno vrijeme", kazao je Schmunk u utorak u Sarajevu na oproštajnoj konferenciji za novinstvo dodajući kako je cilj međunarodne zajednice da "spakira kofere" čim budu ispunjeni traženi uvjeti.

Pojasnio je kako je ustavna reforma nužnost, jer s ovakvim ustavom BiH ne može u Europsku uniju. "Ustav ćete kreirati vi, a mi ćemo vam pomagati", poruka je njemačkog veleposlanika građanima i političarima u BiH.

Aktualni zamjenik Visokog predstavnika za BiH, američki diplomat Raffi Gregorian, ocijenio je pak kako je godina dana odnosno "ovo razdoblje naredne godine" realan rok u kojemu bi mogao biti zatvoren OHR.

U izjavi lokalnim medijima Gregorian je potvrdio kako sve ovisi o ponašanju domaćih političara, posebice onih u RS-u. "Retorika i aktivnosti dužnosnika RS u proteklom razdoblju jedan su od glavnih razloga zašto je OHR i dalje potreban. Nadam se da će oni to imati na umu", poručio je Gregorian posebice Dodiku koji želi da se OHR što prije zatvori.

Iako takvo stajalište podupire i Rusija, veleposlanik te zemlje u BiH Konstantin Šuvalov odbija navode kako Moskva podupire bosanske Srbe.

"Razlike koje imamo (u međunarodnoj zajednici) ne poklapaju se s razlikama među političkim snagama iz RS i Federacije BiH", izjavio je Šuvalov ustvrdivši kako Rusija samo inzistira na dosljednoj provedbi ranije donesene načelne odluke da se OHR zatvori, a odgovornost za stanje u BiH prenese na domaće vlasti.

Povezane teme