Uoči izbora koji će se održati 4. studenoga, senator McCain, koji po većini anketa i ispitivanja glasača zaostaje i do deset posto od senatora Obame, pripremao se detaljno za posljednje sučeljavanje vjerujući kako će ono biti presudno za neodlučne građane koji bi, glasaju li za republikanskog kandidata, mogli promijeniti smjer izbornih rezultata.
Savjetnici su nagovarali McCaina da bude odlučniji u nastupu pa je na trenutke izgledalo kao da se republikanski kandidat tek sada, dvadesetak dana pred izbore, razbudio i koncentrirao u potpunosti na predsjedničku utrku.
Analitičari tvrde da je prekasno za radikalne promjene i promjenu mišljenja velike većine Amerikanaca koji su, potaknuti mladošću, ozbiljnošću i najavama promjena koje nudi Barack Obama, motiviraniji glasovati za prvog afroamerikanca koji bi mogao sjesti u Ovalni ured.
Iako je televizijska debata organizirana po starim, konzervativnim pravilima pa su za stolom bila dva kandidata i voditelj okrenut leđima kamerama, što je ostavljalo dojam monotonije i uštogljenosti, emocije su pokrenute u trenutku kada je McCain gledajući Obamu u oči rekao 'Ja nisam George Bush! Ako ste se željeli kandidirati protiv njega trebali ste to učiniti prije četiri godine'.
To je rečenica koju su mnogi glasači mjesecima čekali od senatora McCaina, tražeći da se ogradi od osmogodišnje Busheve vladavine.
New York Post piše da je John McCain odradio najbolju debatu u kampanji dok The New York Times upozorava da je republikanski kandidat trebao kroz gospodarski plan pokazati više razumijevanja za srednju američku klasu, koja je u krizi, a ne samo za korporativnu i bogatu Ameriku.
McCain je prozvao Obamu da vodi klasni rat tražeći povečanje poreza uz pomoć kojeg bi 'preraspodjelio američko bogatstvo'. Na to je odlučno reagirao Obama naglasivši da je njegov prijedlog smanjenje poreza za 95 posto Amerikanaca, a ne samo za bogatu elitu.
Analitičari su složni da je Obama bio koncentriran, siguran u sebe i odgovarao bez grešaka ne dopustivši da McCain preuzme vođenje debate u agresivnijem smjeru na što su Obamu upozoravali njegovi savjetnici. Opći dojam je bio kako je Obama samouvjeren, potpuno spreman na pobjedu a McCain se raspršio na sve teme tražeći slamku spasa i vjerujući da se čudo u posljednjem trenutku može dogoditi.
A čudo bi zaista bilo da Amerika nakon osam godina loše vladavine Busha, još jednom udijeli povjerenje republikancu bez obzira što McCain ne pripada krugu jastrebova i radikalnih prijatelja aktualnog predsjednika. Na pitanje koji su ljudi najviše utjecali na formiranje stavova o vanjskoj politici i koji bi trebali kad pobijede biti uz njih u Bijeloj kući, Obama je spremno odgovorio da je to potpredsjednički kandidat Joe Biden, a McCain će se oslanjati na senatora Richard Lugara, najvažnijeg republikanskog člana Odbora za vanjsku politiku.
Reakcije na debatu su u javnosti podijeljene, od onih ravnodušnih koji nisu ni očekivali veća iznenađenja, pa do euforičnih koji najavljuju sigurnu Obaminu pobjedu. Ankete CNN-a potvrđuju da je u skupini neodlučnih pobjednikom debate sa 58 posto glasova proglašen Barac Obama, dok je 31 posto tvrdilo da je McCain bio bolji.
Raspravljajući o gospodarskoj i financijskoj krizi oba su se kandidata složila da Bushevih 700 milijardi dolara nije dovoljno za ozbiljnu sanaciju poljuljanog financijskog sektora. Bilo je rasprave i oko najvažnijih elemenata fiskalne i energetske politike pa je Obama pomalo naivno poručio da će se Amerika za desetak godina riješiti energetske ovisnosti od svijeta jer će u tom razdoblju imati vlastite alternativne izvore energije. Dvojica kandidata različito promišljaju i o reformi zdravstvenog i obrazovnog sustava Amerike.
McCain je prozvao Obamu zbog povezanosti s radikalom iz šezdesetih godina prošlog stoljeća Billom Ayersom i organizacijom ACORN optuženom za lažnu registraciju desetaka tisuća biraća u desetak američkih saveznih državama koje bi mogle biti presudne za pobjedu 4. studenoga.