Obilježavanje pete godišnjice američke invazije na Irak

Slika nije dostupna
Uoči pete godišnjice američke invazije, Irak ponovno broji mrtve. Šest dječaka poginulo je u sjevernom Bagdadu. Djeca su se igrala pred kućom, kada je na njih bačena bomba. Još sedmero djece prevezeno je u bolnicu. Eksplozija je odjeknula i svetim gradom Kerbalom. Žena samoubojica došla je među vjernike i aktivirala eksploziv. Poginulo je 50-tak osoba, 65 je ranjeno.

Međunarodna vojnu koalicija koju su Amerikanci okupili u Iraku istanjila se u pet proteklih godina i uoči obljetnice napada, 20. ožujka, broj stranih kontingenata sveden je na manju skupinu koja traži priznanje Washingtona, piše agencija AFP.

U svibnju 2003., u koaliciji je bilo 150.000 Amerikanaca i 23.000 vojnika iz 40 zemalja.

U ožujku 2008., od 168.000 stranih vojnika, samo njih 10.000 nisu Amerikanci. Oni dolaze iz 26 zemalja, uglavnom iz bivšeg komunističkog bloka, no mnogi se idućih mjeseci spremaju kućama.

Oko 900 poljskih vojnika povući će se u listopadu, a 550 Australaca u u ljeti.

Među velikim zapadnim nacijama, premijeri su gubitkom vlasti platili sudjelovanje u iračkom ratu: Australac John Howard, Španjolac Jose Maria Aznar, Talijan Silvio Berlusconi.

Sa Zapada je uz Sjedinjene Države ostala najodanija saveznica, Velika Britanija, koja je svoj kontingent smanjila na 2.500 vojnika.

Međutim i premijer Gordon Brown teško podnosi iračko breme naslijeđeno od prethodnika Tonyja Blaira, kojemu je poglavito Irak urušio nekad neupitnu popularnost.

U Iraku tako ostaju kontingenti iz Gruzije, Rumunjske, Bugarske, Albanije, Republike Češke, Armenije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Estonije, Latvije, Litve, Moldavije, Ukrajine, Kazahstana, Azerbejdžana, Salvadora i otoka Tonga.
Radi se o malenim kontingentima, pa Moldavci, primjerice, sudjeluju s 12 vojnih inženjera.

Albanci su brojniji sa 120 ljudi. Željni su dokazati lojalnost, poglavito nakon što je SAD priznao neovisnost njihovih sunarodnjaka s Kosova te uoči najavljene pozivnice Albaniji za članstvo u NATO-u u travnju.

Ulazak u NATO trebao bi okončati političku nestabilnost na Balkanu, ocjenjuju agencije citirajući zapovjednika Behara Mare koji ističe da su svi vojnici "dobrovoljci" i poručuje: "Ostat ćemo ovdje onoliko koliko i Amerikanci".

Broj žrtava popeo se na 4.300 u pet godina, većinom američkih vojnika. Slijede ih 175 ubijenih Britanaca i 32 Talijana.

Poljaci su izgubili 22 vojnika, Ukrajinci 18, Španjolci 11, a Danci osam, Salvador pet, Slovačka četiri i Latvija tri.

Po dva vojnika izgubile su Nizozemska, Tajland, Estonija i Rumunjska, a jednog vojnika Češka, Kazahstan, Australija, Mađarska i Južna Koreja.

Amerikanci k tomu plaćaju troškove sudjelovanja 20 najsiromašnijih zemalja koalicije. Prema izvješću američkog Kongresa trošak je iznosio 1,5 milijardi dolara od ožujka 2003. do svibnja 2007. A ukupni troškovi rata u Iraku penju se na 3.000 milijarde dolara, tvrdi pak Joseph Stiglitz, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju.

Povezane teme