Obama se susreo s Castrom prilikom summita u Panami, a riječ je o susretu čelnika dviju zemalja nakon gotovo 60 godina. Američki predsjednik drži kako će vlade SAD-a i Kube i dalje imati različita stajališta, ali naglašava da će poticati Kubu u razvoju demokracije i ljudskih prava ističući da dvije zemlje mogu unaprijediti svoje zajedničke interese.
Napomenuo je da velike promjene u američkoj politici prema Kubi u zadnjih nekoliko mjeseci imaju široku podršku većine Amerikanaca i većine Kubanaca.
Susret Obame i Castra dogodio se u subotu s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom i te je predstavljao razgovor na najvišoj razini između dviju zemalja u više od 50 godina, a dva predsjednika su se suglasila da će nastojati poboljšati odnose nakon desetljeća neprijateljstava.
Obama i Castro se rukovali na summitu u Panami
Opisujući njihov susret kao "povijesni" Obama je rekao da dvije zemlje mogu okončati neprijateljstvo iz godina Hladnoga rata. "Sada smo u situaciji krenuti na putu prema budućnosti", rekao je Obama Castru tijekom susreta u Panami gdje obojica sudhjeluju na Summitu Amerika. "S vremenom će nam biti moguće okrenuti stranicu i razviti nove odnose između naših dviju zemalja".
Dvojica predsjednika suglasili su se u prosincu da pokušaju obnoviti diplomatske odnose koje je prekinuo Washington 1961. i otada je Obama olabavio neka američka ograničenja na putovanja i trgovinu s Kubom koja su dio dugogodišnje američke politike pokušaja da natjera ovaj karipski otok da se promijeni.
Obama i Castro, koji su telefonom razgovarali u prosincu i ovaj tjedan prije Panamskog summita, sjedili su jedan do drugoga u maloj konferencijskoj prostoriji u srdačnom, ali poslovnom ozračju. Obojica su kimali glavama i smiješili na neke od riječi drugoga u kratkim izjavama novinarima.
Castro je rekao da će nastaviti poduzimati mjere prema normalizaciji odnosa s Washingtonom te da je otvoren za razgovore o ljudskim pravima i drugim pitanjima.
"Spremni smo razgovarati o svemu ali moramo biti strpljivi, veoma strpljivi", rekao je 83-godišnji čelnik komunističke Kube koji je postao predsjednik 2008. nakon što je njegov stariji bart Fidel Castro odstupio zbog lošeg zdravlja.
Obama (53) je ranije na summitu rekao kako nova američka politika prema Kubi "bilježi zaokret za cijelu regiju", ali i upozorio da na putu normalizacije odnosa očekuje neslaganja s Kubancima, posebno kad na dnevni red dođu pitanja ljudskih prava.
Castro se u svom obraćanju summitu založio za ukidanje američkog embarga Kubi i zatražio "brzi odgovor" Washingtona u vezi s uklanjanjem Kube s američkog popisa zemalja koje podržavaju terorizam što bi ukinulo niz američkih sankcija. Očekuje se da će Obama na to pristati, ali se ne zna kada. Kuba micanje s popisa traži kao preduvjet za punu obnovu diplomatskih veza.
Kuba je prvi put stavljena na popis 1982. kada je podržala marksističke pobune u Latinskoj Americi ali je ta potpora prestala s prestankom Hladnog rata. Na tom američkom popisu su osim Kube još samo Iran, Sirija i Sudan.
Obama, pripadnik Demokratske stranke, suočio se s određenim kritikama u američkom Kongresu za dramatičan preokret u politici prema Kubi. Kritičari kažu odustaje od previše toga a da prethodno ne ustraje na političkim reformama na otoku.
Američki predsjednik može nastaviti olakšavati određene sankcije ali trgovinski embargo protiv otoka može ukinuti samo Kongres kojega kontroliraju Republikanci.
Osim nekoliko kratkih, neformalnih susreta, čelnici SAD-a i Kube nisu održali značajniji sastanak otkako su braća Castro 1959. svrgnula diktatora Fulgencia Batistu kojega je podupirao SAD, okrenuvši tada karipsku državu prema bliskom savezništvu sa Sovjetskim Savezom. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook