‘Kao najveći potrošač energije u SAD-u, imamo odgovornost prema američkim građanima smanjiti uporabu energije i postati učinkovitiji’, istaknuo je Obama u priopćenju. ‘Naš je cilj smanjiti troškove, smanjiti onečišćenje, te skrenuti saveznu potrošnju energije od nafte prema lokalnoj, čistoj energiji’, dodao je. Bijela kuća je procijenila da se u idućih 10 godina na taj način može uštedjeti od osam do 11 milijarda dolara na troškovima energije. Objava Bijele kuće slijedila je neposredno nakon što je Obamina administracija obavijestila druge zemlje za koliko će SAD smanjiti svoju emisiju stakleničkih plinova do 2020. Obamina administracija podnijela je svoje ciljeve smanjenja emisije Tajništvu Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama prema Kopenhaškom sporazumu, neobvezujućem dogovoru postignutom uz američko posredovanje na prosinačkom summitu UN-a u klimi.
>> Za Obamu zapošljavanje 'prioritet br.1'
Prema tom sporazumu, od zemalja koje su glavni proizvođači stakleničkih plinova očekuje se da podnesu dokument o svojim ciljevima smanjenja emisije do 31. siječnja. Prema podnesku administracije, Sjedinjene Države će smanjiti svoju emisiju ‘u rasponu od 17 posto, u skladu s očekivanim američkim zakonima o energiji i klimi, napominjući da će konačni ciljevi ograničenja emisije biti podneseni Tajništvu u svjetlu donesenih zakona’. Ostaje nepoznanica hoće li američki Kongres donijeti sveobuhvatni zakon o klimi tijekom ove godine. Nacrt zakona prihvaćen je u Predstavničkom domu Kongresa, ali u Senatu nije ni stavljen na raspravu, jer postoji veliki otpor prema nametanju dodatnih troškova gospodarstvu, od oporbenih republikanaca, te od demokrata iz saveznih država koje su veliki proizvođači ugljena. Protivnici zakona o klimi uživaju veliku potporu snažnog energetskog lobija. SAD polovicu električne energije osigurava iz termoelektrana na ugljen. Nekoliko ključnih zemalja u razvoju, poput Kine i Indije, još nisu naznačile hoće li preuzeti obveze prema okvirnom sporazumu iz Kopenhagena. (Hina)