Novi sporazum ograničit će broj razmještenih strateških nuklearnih bojnih glava na 1.550 sa svake strane, što je smanjenje za 30 posto prema 2.200 bojnih glava iz sporazuma START I, koji je s potpisima Ronalda Reagana i Mihaila Gorbačova bio na snazi od 1991. do kraja 2009. godine. Sporazum uključuje stroge mjere provjere koje će omogućiti dvjema stranama da nadziru sve aspekte njegove primjene. Novi START trebao bi biti na snazi 10 godina, a usvojen je nakon višemjesečnih pregovora dviju strana u Ženevi.
Za obje strane ovaj je sporazum znak svijetu da su dvije najveće svjetske nuklearne sile spremne na suradnju u ime globalne sigurnosti. Zemljama koje nuklearno oružje još nemaju, Washington i Moskva šalju poruku da im niti ne treba. Analitičari smatraju da će nuklearni sporazum na američkoj strani znatno osnažiti Obamin moralni autoritet u zalaganju za neširenje nuklearnog oružja, što je jedan o njegovih ključnih vanjskopolitičkih ciljeva. Bijela ga kuća stoga smatra jednim od najvažnijh sporazuma SAD-a i Rusije u posljednjim desetljećima. Također, potpisivanje novog START-a, jednog od posljednjih simboličnih podsjetnika na Hladni rat, vjerojatno će Obami pomoći u ostvarenju dugoročne želje - svijeta bez nuklearnog oružja, koji je najavio baš u Pragu prije godinu dana u govoru na Hradčanskom trgu.
Iskreno priznavši pritom da to vjerojatno neće biti ostvareno za njegova života. Obama s tim ciljevima u Washingtonu 12. i 13. travnja organizira summit o nuklearnom oružju na kojem će sudjelovati više od 40 šefova država ili vlada. Potpisivanje ovako značajnog sporazuma bit će poticaj i za Medvedeva koji je i dalje u debeloj sjeni Vladimira Putina, a svijet će podsjetiti da je Rusija i dalje nuklearna moćna sila. START je, uostalom, u najboljem ruskom interesu jer, kako kažu analitičari, većina ruskog nuklearnog oružja bi za nekoliko godina zbog dotrajalosti ionako propala ispod ograničenja nametnog sporazumom. Nakon potpisivanja ostaje još jedna prepreka za stupanje sporazuma na snagu, ratifikacija. Obami za to treba dvotrećinska većina u Senatu, odnosno 67 glasova. Možda će u tom nastojanju imati problema, poglavito ako se proces rastegne do izbora u studenome, nakon kojih se republikanci nadaju kojem senatskom mjestu više.
Kremlj nema takvih poteškoća, ali mu ne pada napamet ratificirati sporazum dok to ne učini i Senat i tražit će 'sinkrozniziranu' ratifikaciju. Na summitu u Pragu očekuju se stroge mjere sigurnosti, a Praški dvorac, gdje će biti potpisivanje i koji jedna od najvećih turističkih atrakcija u Češkoj, bit će od srijede do petka zatvoren za posjetitelje. Promet u Pragu tih će dana također biti znatno ograničen. Oko tisuću čeških policajaca će osiguravati mjesto summita, a nebo iznad njega borbeni lovci i helikopteri. Posebni timovi obučeni za borbu protiv radioloških, bioloških i kemijskih napada će također biti na visokom stupnju pripravnosti. (Hina)