Izraelska vojska (IDF) pokrenula je hitnu istragu nakon što se društvenim mrežama proširila fotografija vojnika koji oskvrnjuje kip Djevice Marije u južnom Libanonu. Na fotografiji se vidi vojnik koji stavlja cigaretu u usta kipa, dok drugu puši sam. Incident se dogodio u selu Debel, mjestu s većinskim kršćanskim stanovništvom, koje je proteklih tjedana postalo poprište sustavnih provokacija i razaranja.
Ovo je samo posljednji u nizu incidenata koji su izazvali bijes kršćanske zajednice. Podsjetimo, prošlog su mjeseca dvojica vojnika snimljena kako maljem razbijaju kip Isusa u istom selu. Zbog globalnog pritiska i osude iz ureda premijera Benjamina Netanyahua ti su vojnici uklonjeni s dužnosti i osuđeni na 30 dana zatvora.
Ipak, analitičari upozoravaju na paradoks izraelskog vojnog pravosuđa: dok se vojnici ekspresno kažnjavaju zbog incidenata koji štete ugledu države u očima Zapada, istrage o ubojstvima civila gotovo nikada ne rezultiraju optužnicama.
Sustavno uništavanje: Nestaju stoljeća povijesti
Osim vjerskih provokacija, selo Debel suočava se s humanitarnom katastrofom. Libanonski mediji navode da su izraelske trupe bagerima uništile solarne panele koji napajaju gradski vodovod, te ostavile stanovnike bez pitke vode. Uništeni su domovi, ceste i nasadi maslina, što budi strah da se raseljeni Libanonci više neće imati kamo vratiti, piše Al Jazeera.
Situacija nije ništa bolja ni u Gazi, gdje su razmjeri vjerskog zatiranja zastrašujući:
- uništavanje džamija: više od 800 džamija sravnjeno je sa zemljom, uključujući Veliku džamiju Omari, staru 1400 godina.
- udar na kršćansku baštinu: pogođeno je nekoliko crkvi, među kojima i crkva Svetog Porfirija, treća najstarija crkva na svijetu.
- nasilje nad klerom: dokumentiran je porast napada na kršćanske hodočasnike i svećenstvo u Jeruzalemu, uključujući i brutalan napad na francusku časnu sestru koju je napadač oborio na pod i cipelario.
Politička osuda s figom u džepu?
Iako izraelske vlasti brzo osuđuju takve incidente kada privuku globalnu pozornost – poput incidenta na Cvjetnicu kada je latinskom patrijarhu onemogućen pristup bazilici Svetog groba – kritičari tvrde da se radi o kontroli štete.
Dok se u Gazi broj žrtava penje iznad 72.000, uz sustavno brisanje kulturnog i vjerskog identiteta, izolirani slučajevi kažnjavanja vojnika zbog oskvrnuća kipova čine se kao pokušaj očuvanja međunarodne simpatije, dok se na terenu nastavlja politika "spaljene zemlje".