Pentagon proširuje popis iranskih energetskih lokacija koje bi mogle postati mete napada, uključujući objekte koji opskrbljuju i civilni i vojni sektor gorivom i energijom. Takav pristup mogao bi poslužiti kao pravno uporište u slučaju optužbi za ratne zločine zbog gađanja osnovne infrastrukture.
Prema riječima dvojice obrambenih dužnosnika, vojni planeri revidiraju popis ciljeva dok američki i izraelski ratni zrakoplovi, nakon pet tjedana kontinuiranih napada na vojne lokacije i prodora američkih kopnenih snaga u regiju, traže nove mete. Objekti s dvojnom namjenom mogli bi se smatrati legitimnim ciljevima, tvrde dužnosnici.
Predsjednik Donald Trump suočava se s rastućim ograničenjima jer Sjedinjenim Državama ponestaje strateških ciljeva u Iranu, dok režim u Teheranu blokadom Hormuškog tjesnaca, ključne rute za globalnu opskrbu naftom, dodatno pritišće svjetsko gospodarstvo. Trump ima nekoliko opcija - slanje kopnenih trupa i ulazak u dugotrajan rat koji već nailazi na otpor američke javnosti, ili napade na civilnu infrastrukturu, što bi predstavljalo kršenje međunarodnog prava i otvorilo pitanje ratnih zločina. Treća opcija, koju je već koristio Izrael, mogla bi ponuditi izlaz iz tog dilema.
Trump je u ponedjeljak zaprijetio scenarijem u kojem će svaki most u Iranu biti uništen do sutra navečer do ponoći, gdje će svaka elektrana biti izvan pogona, gorjeti, eksplodirati i nikada se više neće koristiti, piše Politico.
No unutar Pentagona vode se rasprave o opravdanosti takvog pristupa, prema riječima trećeg dužnosnika koji je, kao i ostali sugovornici, govorio pod uvjetom anonimnosti. Ključno pitanje je gdje povući granicu između vojnih i civilnih ciljeva, uključujući objekte poput postrojenja za desalinizaciju vode, koja opskrbljuju i vojsku i stanovništvo.
Trump je u utorak navečer dodatno zaprijetio napadima na infrastrukturu ako Iran ne postigne dogovor sa SAD-om. Prema podacima američkog Središnjeg zapovjedništva, samo su američke snage do sada pogodile više od 13.000 ciljeva u Iranu.
Pentagon je pitanja uputio Bijeloj kući.
"Zadatak Pentagona je pripremiti opcije kako bi vrhovni zapovjednik imao maksimalan izbor", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
"To ne znači da je predsjednik donio odluku. Iranski režim ima rok do danas navečer ( po američkom vremenu) da postigne dogovor sa Sjedinjenim Državama. Ako to ne učini, predsjednik će ih vratiti u kameno doba, kako je i obećao", poručila je.
Trump je na konferenciji za novinare izjavio da bi iranski građani mogli podržati napade na energetsku infrastrukturu. "Bili bi spremni to podnijeti kako bi dobili slobodu", rekao je. "Žele da nastavimo bombardirati".
Dosadašnja američko-izraelska kampanja uglavnom je poštedjela iranski elektroenergetski i gorivni sustav. No kako u Bijeloj kući raste frustracija zbog iranskog odbijanja prihvaćanja, barem javno, nejasno definiranih američkih zahtjeva, popis meta se proširuje.
Trump je ranije izjavio da nije zabrinut zbog potencijalnog gađanja civilnih elektrana, ustvrdivši da je Iran već počinio ratne zločine.
"Znate što je ratni zločin? Posjedovanje nuklearnog oružja", rekao je Trump. "Dopustiti bolesnoj zemlji s poremećenim vodstvom da ima nuklearno oružje - to je ratni zločin".
Ženevske konvencije, koje reguliraju međunarodno humanitarno pravo, ostavljaju određeni prostor kada se radi o ciljevima koji imaju dvojnu namjenu.
"Prije odobrenja, ciljevi prolaze pravnu operativnu procjenu", rekao je Sean Timmons, bivši glavni pravni savjetnik vojske. "Dio civilne infrastrukture, ako ima i vojnu funkciju, može biti legitiman cilj prema ratnom pravu. Zabrinutost javnosti je opravdana, ali postoje mehanizmi kontrole."
Istodobno, ministar obrane Pete Hegseth prošle je godine ukinuo urede Pentagona koji su pomagali u smanjenju civilnih žrtava, što bi moglo značiti slabiji nadzor nad procesom odabira ciljeva.
Broj zaposlenih na tim poslovima smanjen je s oko 200 na manje od 40. Ti su timovi pomagali zapovjednicima u odabiru ciljeva uz minimiziranje civilnih žrtava te su analizirali posljedice napada kako bi se unaprijedile buduće operacije.
Hegseth je prošlog mjeseca najavio dodatno smanjenje broja vojnih pravnika koji savjetuju zapovjednike o zakonitosti operacija. U prvim danima mandata otpustio je glavne pravne savjetnike vojske, mornarice i zrakoplovstva.
Timmons upozorava i na političku dimenziju sukoba, ističući da je Trump više puta pozivao iransko stanovništvo da pomogne u rušenju režima. Napadi na ključnu civilnu infrastrukturu mogli bi imati suprotan učinak.
"Ako je cilj smanjiti njihove vojne sposobnosti, neselektivno bombardiranje samo bi produžilo patnju običnih ljudi", rekao je.
Vijeće za američko-islamske odnose osudilo je Trumpove prijetnje kao nepromišljene i opasne, ocijenivši ih pokazateljem ravnodušnosti prema ljudskom životu i nepoštivanja vjerskih uvjerenja.