Sjeverna i Južna Amerika će se spojiti, Karipsko more i Arktički ocean će nestati, a Azija će se približiti Americi, pokazuju najnovije simulacije znanstvenika sa Sveučilišta Yale i Japanske agencije za znanost i tehnologiju.
Do toga će, za oko 250 milijuna godina, doći zbog kretanja Zemljinih tektonskih ploča - ogromnih ploča Zemljine kore koje su se spajale i odvajale kroz stotine milijuna godina. Istraživanje objavljeno u časopisu Nature temelji se na teoriji zvanoj Ortoverzija prema kojoj, nakon što se superkontinent razlomi, kontinenti se prvo odmiču jedan od drugoga, a onda postave u zonu subdukcije sjever-jug, odnosno jedna ploča zaroni ispod druge.
Danas je na Zemlji ta zona Pacifički vatreni prsten, a na tom mjestu će se formirati i novi superkontinent. Kako bi testirali model, znanstvenici su koristili zabilješke o magnetnom polju Zemlje očuvane u stijenama, kako bi proučili varijacije u zemljinoj rotaciji.
Te varijacije uzrokuju promjene u distribuciji mase planeta pomoću kojih Zemlja održava rotacijsku ravnotežu.
“Spojene Amerike susresti će se s Euroazijom praktički na samom Sjevernom polu,” tvrdi dr. Ross Mitchell, autor studije.
Posljednji superkontinent, Pangea, formirao se prije 300 milijuna godina s Afrikom u svome središtu. Počeo se raspadati u sedam kontinenata oko 100 milijuna godina kasnije. Tada je nastao i Atlantski ocean.
Znanstvenici vjeruju kako je Pangea treći ili četvrti superkontinent u povijesti Zemlje. Prije nje bila je Rodinija, koja se formirala prije milijardu godina, a još je ranije bila Nuna, koja je nastala prije 1,8 milijardi godina.
Ideju o kretanju kontinenata smislio je njemački znanstvenik Alfred Wegener 1912. kako bi objasnio zašto Zemljini kontinenti djeluju kao komadi slagalice koji dobro pristaju jedan uz drugi.
Zemljina se površina sastoji od sedam velikih i sedam manjih tektonskih ploča koje se kreću brzinama od par milimetara pa do dva centimetra godišnje. Međusobno trenje tih ploča dovodi do potresa, piše Daily Mail.