Dok Hormuški tjesnac trenutačno dominira naslovnicama, Malajski tjesnac sve se više profilira kao potencijalno još osjetljivija točka globalne ekonomije. Jer ovdje nije riječ samo o nafti, nego o cjelokupnoj infrastrukturi svjetske trgovine – sustavu koji u velikoj mjeri ovisi o slobodnom i neometanom protoku kroz uske morske prolaze.
Indonezijski ministar financija, iako polušaljivo, otvorio je pitanje koje zadire u samu srž globalne trgovine – mogućnost uvođenja naknada za brodove koji prolaze kroz Malajski tjesnac. Riječ je o jednoj od najvažnijih pomorskih arterija na svijetu, kroz koju prolazi oko 40 posto globalne trgovine.
Govoreći na infrastrukturnom simpoziju u Jakarti, Purbaya Yudhi Sadewa pozvao se na širu viziju predsjednika Prabowa Subianta, prema kojoj Indonezija treba igrati aktivniju ulogu u globalnoj ekonomiji.
"Kako je predsjednik rekao, Indonezija nije periferna zemlja. Nalazimo se na strateškoj trgovinskoj i energetskoj ruti, a brodovi prolaze kroz Malajski tjesnac bez ikakve naknade. Nisam siguran je li to ispravno ili ne", izjavio je.
Malajski tjesnac, koji se proteže između Malezijskog poluotoka, Singapura i indonezijske Sumatre, najkraća je pomorska veza između Indijskog i Tihog oceana. Upravo zbog toga riječ je o jednoj od najprometnijih trgovačkih ruta na svijetu – prošle godine broj prolazaka prvi je put premašio 100.000, dok na najužem dijelu širina iznosi tek 2,8 kilometara.
Sadewina izjava dolazi u trenutku kada Iran razmatra sličan model u Hormuškom tjesnacu, ključnom energetskom koridoru kroz koji prolazi oko četvrtine svjetskih pomorskih pošiljki nafte. Zatvaranje ili ograničavanje tog prolaza već je izazvalo globalne poremećaje, posebno u Aziji, koja snažno ovisi o energentima iz Perzijskog zaljeva.
Indonezijski ministar smatra da bi sličan model u jugoistočnoj Aziji mogao generirati značajne prihode, no ističe da bi za njegovu provedbu bila nužna suradnja triju država koje kontroliraju tjesnac – Indonezije, Malezije i Singapura.
"Ako bi se prihod dijelio među nama, iznos bi mogao biti vrlo značajan", rekao je te naglasio da najveći dio tjesnaca pripada upravo Indoneziji. Ipak, i sam priznaje da je realizacija takve ideje malo vjerojatna u skorije vrijeme. Osim političkih prepreka i mogućeg otpora globalne brodarske industrije, ključnu zapreku predstavlja međunarodno pravo. Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, sloboda prolaska kroz takve tjesnace ne podliježe naplati, što stručnjaci ističu kao obvezujuću, a ne preporučenu normu.
Najveći geopolitički ulog u cijeloj priči ima Kina. Čak 80 posto njezina uvoza nafte prolazi upravo kroz Malajski tjesnac, zbog čega ga Peking već desetljećima smatra jednom od svojih ključnih strateških slabosti. Još početkom 2000-ih tadašnji predsjednik Hu Jintao upozoravao je na rizike potencijalne blokade tog prolaza.
Reakcije susjednih zemalja bile su brze i nedvosmislene. Singapur i Malezija odbacili su ideju naglašavajući da je sloboda plovidbe temelj međunarodnog poretka. Singapurski ministar vanjskih poslova Vivian Balakrishnan jasno je poručio da njegova zemlja neće sudjelovati u pokušajima uvođenja tranzitnih naknada ili ograničavanja prolaza.
Dodatnu dimenziju cijeloj temi daje i sigurnosni kontekst. U Pekingu postoji zabrinutost da bi u slučaju ozbiljnog sukoba Sjedinjene Države mogle pokušati ograničiti promet kroz tjesnac koristeći svoju vojnu prisutnost u regiji. Nedavni prolazak američkog vojnog broda USS Miguel Keith kroz to područje dodatno je pojačao takve strahove, piše Handelsblatt.
Iako analitičari smatraju da je potpuna blokada zasad malo vjerojatna, upozoravaju na suptilnije oblike pritiska: pojačani nadzor, djelomična ograničenja ili incidente koji bi mogli destabilizirati promet. Takvi scenariji mogli bi povećati troškove prijevoza i uzrokovati ozbiljne poremećaje na energetskim tržištima.
Posljedice bi se osjetile globalno. Od rasta cijena energije do prekida u opskrbnim lancima, potencijalni poremećaji u Malajskom tjesnacu imali bi učinke koji nadilaze regionalne okvire. Ni Europa ne bi ostala pošteđena, gotovo devet posto njemačkog uvoza prolazi upravo tim putem.