Ovogodišnju nagradu Nobel za ekonomiju dobili su britansko-američki ekonomist Oliver Hart sa Sveučilišta Harvard i finski ekonomist Bengt Holmstroem sa Sveučilišta MIT u SAD-u za njihove doprinose u teoriji ugovaranja.
Spomenuta teorija proučava na koji način i kako ekonomski akteri konstruiraju ugovorne aranžmane, općenito uz prisustvo asimetričnih informacija. Ta teorija smještena je u dio poznat kao zakon i ekonomija. U samoj ekonomiji tom se temom na adekvatan način prvi pozabavio Kenneth Arrow u 60-im godinama 20. stoljeća.
Oliver Hart i njegovi kolege zaslužni su za noviji razvoj te teorije u obliku teorije nedovršenih ugovaranja, koja proučava poticajne efekte nesposobnosti dogovornih strana da dovrše potencijalne ugovore.
Zanimljivo je da Alfred Nobel, po kojem je Nobelova nagrada dobila i ime, nije u svoju oporuku uključio ekonomiju kao polje u kojem bi trebalo davati posebnu nagradu znanstvenicima koji ostvaruju vrhunske rezultate unutar njega.
Nobelova nagrada za ekonomiju, međutim, utemeljena je 1968. godine, u znak proslave 300. godina Švedske centralne banke. U nepunih 50 godina otkako je uvedena, međutim, Nobelova nagrada za ekonomiju uživa jednak prestiž kao i originalne nagrade.